Novi projekt pokrenut od nevladinih organizacija iz Češke i Bjelorusije ima za cilj borbu protiv opasno rastućih statistika progona aktivista. Web stranica stop-persecution.org prikuplja neispričane priče o ugnjetavanju i nasilju iz svih evropskih i post-sovjetskih zemalja. Žrtve ili svjedoci mogu podijeliti svoje slučajeve. Pitanje progona biće predmet rasprava iduće sedmice na međunarodnoj konferenciji – Sastanak stranaka Arhuske konvencije u Crnoj Gori.
“Nekako smo se navikli slušati o političkim progonima, etničkoj ili vjerskoj mržnji, ali napad na branioce životne sredine je trend koji se od nedavno povećava”, objašnjava Martin Skalsky iz Češke nevladine organizacije Arnika. “Govoriti o javnim pitanjima bitan je iskorak u nastojanju da naše društvo bude otvoreno i demokratsko. To je posebno važno kada se društva suočavaju s ozbiljnim izazovima u životnoj sredini “, dodaje, podsjećajući da je prošle godine ubijeno dvije stotine boraca za životnu sredinu širom svijeta (3), hiljade ih je oteto, pretučeno ili im se prijetilo.
Stop-persecution.org fokusira se na Evropu i bivši Sovjetski Savez, gdje situacija uglavnom nije smrtonosna, ali ipak uznemirujuća. Prema riječima Marine Dubini iz udruženja Ecohome, njezina domovina Bjelorusija smatra se posljednjom diktaturom u Evropi. “Ali, postoji niz zemalja u kojima građani žive pod još uvijek oštrim uslovima”, vjeruje ona. “Govoreći o zagađenju životne sredine, pljački prirodnih resursa, korupciji ili provođenju interesa lokalnih zajednica, je stvarno opasno tamo i želimo pomoći da se o tim pričama čuje”, navodi Dubina.
Međunarodni ugovor djelimično je zanemaren
Sve vlade u posmatranoj regiji, osim Rusije, potpisale su međunarodnu Arhusku konvenciju “o ekološkoj demokratiji”, te su se obavezale pružiti javnosti pristup informacijama o životnoj sredini, mogućnost učešća javnosti u donošenju odluka i ostvarivanje prava na nezavisno sudsko preispitivanje. Ali stvarnost je često daleko od toga.
Umjesto toga, u tim se zemljama može svjedočiti različitim oblicima ugnjetavanja. Uznemiravanje, prijetnje, otpuštanje ili protjerivanje s posla ili studija, upravni i krivični progoni, psihološki pritisak ili čak fizičko nasilje, pritvaranje i hapšenja su korištene metode navedene u već objavljenim pričama.
Bosna, Ukrajina i Bjelorusija za predjelo
Kao kad gradonačelnik ukrajinskog sela Yasnozirya bude pretučen u svojoj kancelariji ili specijalne policijske jedinice fizički napadnu mještane Kruščice koji protestuju u Bosni i Hercegovini, ili anti-nuklearni aktivisti Bjelorusije se više puta zatvaraju. To su samo prva tri slučaja koja su već isporučena i objavljena.
Od sada svi mogu unijeti informacije o svom slučaju putem on-line obrasca. Više detalja mogu pružiti bolje sami zviždači. Sve navedene informacije, naravno, bit će apsolutno tajne i mogu se objaviti i anonimno. “Zaštita privatnosti svih žrtava kao i svakog zviždača je naš prioritet”, kaže Skalsky.