Crna Gora ubrzava pripreme za izgradnju Jadransko-jonskog auto-puta vrijednog oko 2,8 milijardi evra, koji bi trebalo da poveže granicu sa BiH kod Nuda sa Albanijom kod Sukobina.
Za Bosnu i Hercegovinu projekat je posebno značajan jer bi se crnogorska trasa trebala spojiti s budućim pravcem kroz Hercegovinu – od Počitelja preko Stoca i Trebinja do granice s Crnom Gorom.
Crna Gora već projektuje pravac prema BiH
Crnogorski dio koridora trebalo bi da bude dug oko 127 kilometara.
Najvažnije dionice uključuju:
- Gradac – Čevo: oko 19 km, 380 miliona evra
- Čevo – Krivošije: oko 16 km, 320 miliona evra
- Krivošije – Grahovo – granica BiH: oko 21 km, 480 miliona evra
- Virpazar – Zaljevo: oko 23 km, 700 miliona evra
- Zaljevo – Ulcinj – Sukobin: oko 23 km, 420 miliona evra
Posebno je značajno što je Monteput već raspisao tender za izradu idejnog projekta dionice Gradac – Grahovo, duge oko 45 kilometara.
Na toj trasi planirano je 15 mostova ukupne dužine veće od pet kilometara, kao i tri tunelske zone.
Šta se planira u Hercegovini?
Sa druge strane granice, planirana je trasa koja bi povezala Koridor 5C kod Počitelja sa Stocem i Trebinjem, a potom granicom Crne Gore.
Dionica Počitelj – Stolac, duga oko 23,5 kilometara, trenutno je najkonkretniji dio bh. projekta. Pokrenut je proces rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i eksproprijacije zemljišta.
Od Stoca do Trebinja planirano je još oko 55 kilometara.
Ukoliko bi cijeli pravac bio izgrađen, Trebinje bi prvi put dobilo direktnu vezu sa međunarodnim auto-putnim koridorom koji bi vodio prema Crnoj Gori, Albaniji i Grčkoj.
Amerikanci ulaze u priču
Dodatnu težinu projektu daje činjenica da je Crna Gora Jadransko-jonski koridor označila kao jedan od strateških projekata koje želi ponuditi američkim kompanijama.
Međudržavni sporazum sa SAD omogućava potencijalno korištenje mehanizama poput DFC-a, EXIM Banke i USTDA, ali to za sada ne znači da je novac za izgradnju obezbijeđen.
Američki interes postoji i na bh. strani, gdje je ranije interesovanje za izgradnju Jadransko-jonskog koridora pokazivao Bechtel.
Auto-put bi mogao pratiti i gasovod
Planovi ne predviđaju samo cestovnu infrastrukturu.
Jadransko-jonski koridor zamišljen je kao širi infrastrukturni pravac koji bi mogao objediniti auto-put, energetsku i telekomunikacionu infrastrukturu.
Jedan od ključnih projekata je Jonsko-jadranski gasovod (IAP), koji bi preko Albanije mogao biti povezan s regionalnim gasnim sistemima, uz mogućnost budućeg transporta vodonika.
Dvije strane granice pripremaju isti koridor
Iako će proći godine prije nego što se bude moglo voziti od Počitelja preko Trebinja do Crne Gore, projekat je dobio novu dinamiku.
Crna Gora već projektuje desetine kilometara auto-puta prema BiH, dok se u Hercegovini priprema nastavak prema Trebinju i granici.
Ako se planovi realizuju, Hercegovina bi dobila novu stratešku saobraćajnu vezu prema jugu Balkana, dok bi se preko Počitelja i Koridora 5C otvorila veza prema Hrvatskoj i ostatku Evropske unije.
Drugim riječima, auto-put vrijedan 2,8 milijardi evra za Crnu Goru mogao bi biti i jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata za Hercegovinu u narednim decenijama.