Njemačka je godinama bila jedno od najprivlačnijih odredišta za radnike iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i drugih zemalja regiona. Međutim, sve više ljudi koji tamo žive i rade tvrdi da su visoki troškovi stanovanja, porezi i inflacija značajno smanjili prednost koju su nekada nudile njemačke plate.
O tome se raspravlja i u Facebook grupi „Balkanci u Njemačkoj“, gdje je jedan član zatražio savjet jer teško pronalazi novi posao kojim bi bio zadovoljan, prenosi Dnevno.hr.
Traže jezik i iskustvo, a nude 2.000 do 2.200 eura
Član grupe napisao je da trenutno traži drugi posao zbog loših uslova kod sadašnjeg poslodavca.
Kako navodi, poslodavci u oglasima često traže najmanje B1 nivo njemačkog jezika i nekoliko godina iskustva, dok nude između 2.000 i 2.200 eura neto.
„To je trenutno malo u Njemačkoj“, napisao je.
Jedan od komentatora upozorio ga je da prije svega mora znati koliko vrijede njegovo iskustvo, znanje jezika i vještine.
Drugi, međutim, smatra da su očekivanja radnika često previsoka.
„Pa ne znaš ‘Guten Morgen’ reći na njemačkom, a hoćeš 2.500 eura neto! Šuti, drži to što imaš i trpi! Svi se patimo“, napisao je.
„Sve uzmu od plate“
Dio komentara odnosio se upravo na rast životnih troškova.
„Ne čini ti se, to je stvarnost. Ali neka, dosta je i Njemačke i njihovih poslova. Sve uzmu od plate, najam stana, porez, inflacija“, naveo je jedan član.
Drugi je predvidio da bi konkurencija na tržištu rada mogla biti još veća, spominjući radnike koji prihvataju niže satnice.
I dalje ima dobrih poslova
Ipak, iskustva članova grupe nisu isključivo negativna.
Jedna žena navela je da je posao pronašla čak i bez znanja njemačkog jezika. Kaže da ima 2.800 eura bruto, uz dodatke, radi od ponedjeljka do petka po osam sati, a povremeni prekovremeni rad i subote nisu obavezni.
Kao jedinu veću manu navela je rad u tri smjene.
„Sve zavisi kakav posao tražiš“, zaključila je.
„Trava s druge strane rijeke uvijek izgleda zelenije“
Jedan od komentatora ponudio je oprezniji savjet onima koji razmišljaju o promjeni posla.
Prije davanja otkaza, kaže, trebalo bi razgovarati s trenutnim poslodavcem o mogućnosti povećanja plate, ali bez stvaranja konflikta.
Njegova poruka bila je jednostavna: ne treba rušiti mostove iza sebe jer ni novi posao ne mora biti bolji.
Rasprava tako pokazuje dvije različite slike Njemačke: za jedne je tržište rada postalo mnogo teže i manje isplativo nego ranije, dok drugi i dalje uspijevaju pronaći solidno plaćene poslove.
Čini se da danas više nego ikada razlika zavisi od zanimanja, znanja njemačkog jezika, iskustva i spremnosti da se radi u deficitarnim oblastima.