Sjedinjene Američke Države spremne su da do 30. septembra okončaju vojno prisustvo u Iraku, čime bi nakon više od dvije decenije bio zatvoren jedan od najturbulentnijih perioda savremene istorije Bliskog istoka.
Vašington i Bagdad dogovorili su konačni rok za povlačenje preostalih američkih snaga, koje su posljednjih mjeseci uglavnom bile raspoređene na području iračkog Kurdistana.
Iračke vlasti kraj septembra opisuju kao konačni rok za završetak vojne misije međunarodne koalicije protiv ISIL-a i odlazak njenih snaga iz zemlje.
Od invazije do povratka zbog ISIL-a
Američka invazija na Irak počela je u martu 2003. godine, kada je Vašington pokrenuo vojnu operaciju čiji je glavni cilj bio rušenje režima Sadama Huseina.
Nakon pada Huseina uslijedio je dug period nasilja, sektaških sukoba i pobune protiv američkih snaga.
U jednom trenutku sredinom 2000-ih u Iraku je bilo raspoređeno više od 170.000 američkih vojnika.
Prvo povlačenje uslijedilo je 2011. godine, ali se američka vojska vratila samo tri godine kasnije, nakon velikog uspona ISIL-a. Tada se misija promijenila iz okupacione u operaciju usmjerenu na borbu protiv terorističke organizacije.
Broj američkih vojnika vremenom je ponovo smanjivan, sve dok u Iraku nije ostalo oko 2.500 pripadnika američkog vojnog osoblja.
Amerikanci odlaze, odgovornost ostaje Iraku
Većina američkih vojnih baza napuštena je tokom 2025. godine, dok je preostali kontingent bio koncentrisan uglavnom u Erbilu, u poluautonomnoj kurdskoj regiji.
Sada bi sigurnost trebalo u potpunosti da preuzmu iračke snage, uključujući Pešmerge i druge formacije u Kurdistanu.
Američki zvaničnici tvrde da je međunarodna koalicija ostvarila veliki uspjeh u borbi protiv ISIL-a i da su iračke sigurnosne snage sada sposobne da vode borbu protiv preostalih terorističkih grupa.
Međutim, povlačenje se događa u izuzetno osjetljivom trenutku, nakon napetosti i napada na američke položaje povezane sa širim sukobima SAD-a, Izraela i Irana.
Bagdad želi da ode i milicija, ali tu nastaje problem
Povlačenje američkih trupa povezano je i sa unutrašnjim političkim odnosima u Iraku.
Vlasti u Bagdadu postavile su paralelan rok za razoružavanje moćnih nedržavnih oružanih grupa, uz argument da nakon odlaska stranih trupa više nema opravdanja za postojanje nezavisnih milicija.
Problem je, međutim, što pojedine moćne frakcije, posebno one bliske Iranu, odbijaju da polože oružje.
Upravo bi taj proces mogao otvoriti novo pitanje – ko će kontrolisati bezbjednosni vakuum nakon odlaska Amerikanaca?
Tramp okreće odnos prema Iraku prema nafti i biznisu
Povlačenje vojske dio je šire promjene odnosa Vašingtona i Bagdada.
Američki predsjednik Donald Tramp naglasio je da Sjedinjenim Državama više nije potrebno vojno prisustvo u Iraku, ali je istovremeno istakao značaj američkih kompanija i ekonomskog angažmana, posebno u energetskom i naftnom sektoru.
Time bi višedecenijska američka vojna uloga mogla biti zamijenjena ekonomskim i poslovnim uticajem.
Ako se plan realizuje do kraja septembra, SAD će prvi put od invazije 2003. godine ostati bez svojih vojnih snaga stacioniranih u Iraku.
Poslije 23 godine – američka vojska odlazi, ali posljedice rata i dalje ostaju duboko prisutne u Iraku i cijelom regionu.