Lideri NATO-a danas se okupljaju u Ankari nastojeći pokazati jedinstvo nakon jedne od najtežih godina u istoriji Alijanse, obilježene unutrašnjim sukobima, krizama i sve većim tenzijama izazvanim politikom američkog predsjednika Donalda Trumpa. Kako piše POLITICO, glavna strategija evropskih saveznika može se svesti na jednostavnu formulu – umiriti Trumpa i nadati se da neće biti novih iznenađenja.
Prema navodima ovog medija, evropske članice NATO-a ulažu velike napore kako bi spriječile novi sukob s Trumpom. Zbog toga će u prvi plan staviti rekordna izdvajanja za odbranu, razvoj vojne industrije, nova ulaganja u naoružavanje i podršku američkim stavovima o Iranu.
“Ne postoji drugi način da mu se pristupi osim diplomatski. Ne treba ga dodatno provocirati, već pokazati da povećavamo ulaganja. To upravo i radimo”, rekao je belgijski ministar odbrane Theo Francken za POLITICO.
Jedan visoki diplomata NATO-a, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, bio je još direktniji.
“Cilj je da jedna osoba bude zadovoljna. Sve se svodi na upravljanje Trumpom”, rekao je.
Novac kao glavna poruka
Prema pisanju POLITICA, generalni sekretar NATO-a Mark Rutte pokušava samit predstaviti upravo kroz ono što Trump najviše cijeni – novac.
Rutte je već prošlog mjeseca u Washingtonu predstavio podatke prema kojima su saveznici od 2025. godine povećali vojnu potrošnju za dodatnih 139 milijardi dolara, a dokument je simbolično nazvao “Trumpov bilion”.
Na marginama samita očekuje se i najava novih ugovora u oblasti vojne industrije vrijednih više desetina milijardi dolara.
“Ovo će biti najveći forum odbrambene industrije do sada kada je riječ o broju projekata koji će biti predstavljeni”, rekao je turski ambasador pri NATO-u Basat Öztürk.
Pokušaj približavanja stavova o Iranu
POLITICO navodi da će saveznici pokušati ublažiti razlike i kada je riječ o Iranu, iako to pitanje nije dio osnovne misije NATO-a.
Prema nacrtu završne deklaracije u koji je ovaj medij imao uvid, članice će pozvati da Hormuški moreuz ostane otvoren te ponoviti stav da Iran ne smije razviti nuklearno oružje.
Diplomate smatraju da je riječ o svojevrsnom ustupku Trumpu, nakon neslaganja među saveznicima zbog američko-izraelske vojne kampanje protiv Irana.
I dalje postoji bojazan od Trumpovih poteza
Uprkos pažljivo pripremljenom samitu, među evropskim saveznicima postoji ozbiljna zabrinutost da bi Trump mogao izazvati novu krizu.
Američki predsjednik prošle sedmice ponovo je kritikovao evropske članice zbog, kako smatra, nedovoljnog izdvajanja za odbranu.
“Nerazumno je da Sjedinjene Američke Države nastave ovim jednostranim putem kada odnos nije recipročan”, poručio je Trump.
Dodatne tenzije izazvao je i američki ministar odbrane Pete Hegseth, koji je najavio šestomjesečnu reviziju rasporeda američkih vojnika u zemljama koje ne ispunjavaju NATO ciljeve o izdvajanjima za odbranu, a prema navodima POLITICA razmatrano je i trenutno smanjenje američkog vojnog prisustva.
Među državama koje bi mogle biti izložene kritikama spominju se Slovenija, Albanija i Češka, koje prošle godine nisu dostigle tadašnji cilj izdvajanja od dva posto BDP-a za odbranu.
Strah od novih zahtjeva Washingtona
Prema informacijama do kojih je došao POLITICO, u Berlinu postoji bojazan da bi Trump tokom samita mogao zatražiti da evropske zemlje učestvuju u finansiranju navodnog fonda od 300 milijardi eura za obnovu Irana nakon rata.
Istovremeno, Washington je nezadovoljan pojedinim evropskim inicijativama kojima se nastoji veći dio vojnih nabavki usmjeriti prema evropskoj odbrambenoj industriji.
Američki ambasador pri NATO-u Matthew Whitaker poručio je da SAD ne podržavaju, kako je rekao, “protekcionistički jezik” evropskih odbrambenih inicijativa koji bi mogao isključiti saveznike iz zajedničkih projekata.
Evropa postaje sve samostalnija
Iako je ovogodišnji samit obilježen pokušajima da se izbjegne otvoreni sukob s Trumpom, sagovornici POLITICA smatraju da se NATO postepeno mijenja.
Evropske članice i Kanada danas učestvuju sa oko 41 posto ukupnih izdvajanja za odbranu unutar NATO-a, a kako ta ulaganja budu rasla, tako će, smatraju diplomate, rasti i njihova politička samostalnost.
“Ovo je najveća transformacija NATO-a u njegovoj historiji. Nisam siguran da američka administracija u potpunosti razumije šta se događa. Navikli su da vode, ali bi se to u narednim godinama moglo promijeniti”, rekao je jedan visoki diplomata NATO-a za POLITICO.
Kako navodi ovaj medij, evropske zemlje već pripremaju nove zajedničke vojne projekte bez američkog liderstva, a u budućnosti bi mogle postati i znatno zahtjevnije prema Washingtonu kada je riječ o raspoređivanju američkih snaga i izradi novih odbrambenih planova Alijanse.