Štrajk je suprotstavio Macrona, 41-godišnjeg bivšeg bankara koji je došao na vlast 2017. s obećanjem o otvaranju visoko reguliranog francuskog gospodarstva, moćnim sindikatima koji tvrde da će time pogoršati status radnika.
Ishod će ovisiti o tome tko prvi popusti – sindikati koji riskiraju gubitak javne podrške ako će poremećaji svakodnevice trajati predugo ili vlada koja strahuje da bi birači mogli stati uz sindikate i okriviti nju za kaos na ulicama.
Prosvjed najmanje tjedan dana?
Željezničarski sindikati glasali su za produženje štrajka na petak, dok su sindikati pariškog javnog prijevoza odlučili da će trajati do ponedjeljka. Preostali radnici će o trajanju štrajka odlučivati u petak.
„Prosvjedovat ćemo najmanje tjedan dana, a na kraju tog tjedna će vlada biti ta koja će popustiti“, prognozira 50-godišnji zaposlenik pariškog javnog prijevoza Patrick Dos Santos.
U četvrtak je na ulice francuske prijestolnice izašlo nekoliko desetaka tisuća ljudi, zbog čega je morao biti zatvoren i dio muzeja Louvre, doma „Mona Lise“ Leonarda da Vincija.
Policija procjenjuje da je Parizom marširalo 65 tisuća ljudi, a da je diljem Francuske bilo gotovo milijun prosvjednika. Sindikati iznose veće brojke.
Snage sigurnosti su u Parizu upotrijebile suzavac nakon što su prosvjednici bacali pirotehniku na policiju, uništavali autobusne stanice i palili kontejnere za smeće. Uhićeno je nekoliko desetaka ljudi, a sindikati naglašavaju da oni koji čine nasilje nisu povezani s njima.
Macron želi pojednostaviti nezgrapni francuski mirovinski sustav koji se sastoji od više od 40 verzija, od kojih mnoge imaju različitu dob umirovljenja i benefite.
Primjerice, zaposlenici željeznica, pomorci, balerine i baletani mogu se umiroviti deset godina prije drugih radnika.
Francuski čelnik tvrdi kako je takav sustav nepravedan i preskup te zagovara jedinstven sustav.