Pentagon razmatra plan o povlačenju aviona, ratnih brodova, naoružanja i desetina hiljada američkih vojnika iz Evrope, objavio je NBC pozivajući se na sedam sadašnjih i bivših američkih i zapadnih zvaničnika.
Plan se razmatra uprkos upozorenjima evropskih saveznika da bi drastično smanjenje američkog vojnog prisustva moglo dodatno ohrabriti Rusiju i ugroziti sigurnost istočnog krila NATO-a.
Najveće povlačenje od završetka Hladnog rata
Prema jednoj od razmatranih opcija, iz Evrope bi bila povučena približno trećina američkog kontingenta, odnosno oko 25.000 vojnika. Pojedini izvori, međutim, tvrde da bi povlačenje moglo obuhvatiti čak polovinu ukupnih snaga – do 40.000 ljudi.
Ako plan bude proveden, to bi predstavljalo najradikalnije smanjenje američkog vojnog prisustva u Evropi od završetka Hladnog rata. Na evropskom kontinentu trenutno se nalazi približno 80.000 američkih vojnika.
Povlačenje bi najviše pogodilo Njemačku, Italiju i Španiju, države u kojima je smješten najveći broj američkih vojnih baza.
Lideri ovih zemalja ušli su u otvoreni sukob s predsjednikom Donaldom Trumpom zbog odbijanja da se uključe u američki rat protiv Irana. Trump već mjesecima poručuje da Evropa mora preuzeti vodeću ulogu u vlastitoj odbrani, dok su američki vojni kapaciteti potrebniji za suočavanje s Kinom, Iranom i narkokartelima.
Pentagon priprema četiri moguća scenarija
General američkog ratnog zrakoplovstva Alexus Grynkewich, komandant američkih i NATO snaga u Evropi, predstavit će ministru odbrane Peteu Hegsethu analizu s četiri moguća pravca djelovanja.
Prijedlozi obuhvataju smanjenje broja pripadnika zračnih, pomorskih i kopnenih snaga, kao i moguće premještanje dijela jedinica prema istočnom krilu NATO-a.
Hegseth bi konačnu preporuku trebao dobiti početkom novembra, nakon čega će odluka biti upućena direktno Trumpu.
Iz Pentagona su saopćili da je revizija pokrenuta kako bi američko vojno prisustvo bilo usklađeno s Trumpovom strategijom „Amerika na prvom mjestu“.
Tokom nedavnih susreta s liderima NATO-a, Trump nije skrivao nezadovoljstvo ponašanjem saveznika, od kojih je otvoreno zatražio lojalnost.
„Zašto trošimo stotine milijardi dolara, a njih nema kada nama zatreba? Ne treba nam njihov novac. Imamo daleko najjaču vojsku na svijetu, a od njih tražim samo lojalnost“, poručio je Trump.
Italija i Španija odbile američke zahtjeve
Odluka Washingtona povezuje se i s konkretnim diplomatskim odbijanjima evropskih saveznika.
Vlada italijanske premijerke Giorgie Meloni nije dozvolila korištenje američke baze na Siciliji za zračne napade na Iran bez prethodnog odobrenja parlamenta. Madrid je povukao sličan potez, zabranivši američkim snagama korištenje baza na jugu Španije.
Smanjenje broja američkih vojnika u Njemačkoj najavljeno je još u maju, na šta je Trump odgovorio prijetnjom da bi mogao povući još znatno veći broj vojnika.
Uzbuna u Kongresu, strahuju od poteza Moskve
Mogućnost masovnog povlačenja izazvala je uzbunu među demokratama, ali i u vrhu Republikanske stranke.
„Smanjenje za 25.000 vojnika ni pod kojim okolnostima nije prihvatljivo. Odvraćanje Rusije ne može se provoditi jeftino“, upozorio je jedan utjecajni republikanac u Kongresu.
Američki zastupnici podsjećaju da je Kongres zakonom zabranio korištenje sredstava za smanjenje broja vojnika u Evropi ispod 76.000. Ipak, vojni izvori priznaju da bi Pentagon mogao zaobići ovu zabranu tako što bi povlačenje prikazao kao „privremenu rotaciju“.
Evropski zvaničnici upozoravaju Washington da bi smanjenje američkog prisustva otvorilo dodatni prostor Moskvi, koju optužuju za provođenje kampanje sabotaža, atentata i upada dronovima s ciljem prekidanja pomoći Ukrajini.
Tokom proteklih mjeseci zabilježeni su napadi dronovima u blizini poljsko-ukrajinske granice, dok su avioni NATO-a presretali i obarali bespilotne letjelice iznad Litvanije, Latvije i Rumunije.
Evropa ubrzano povećava izdvajanja za odbranu
Suočene s neizvjesnošću, pojedine članice NATO-a ubrzano povećavaju vojne budžete. Njemačka je izdvajanja za odbranu povećala za četvrtinu.
Njemački ministar odbrane Boris Pistorius priznao je tokom sastanka u Pentagonu da će evropske zemlje morati preuzeti znatno veću odgovornost.
„Mi Evropljani želimo skinuti dio tereta s leđa Sjedinjenih Američkih Država i s vremenom preuzeti glavnu odgovornost za konvencionalno odvraćanje u Evropi“, rekao je Pistorius.
Raskol i unutar Trumpove administracije
Ideja o povlačenju američkih snaga već mjesecima izaziva žestoke sukobe i unutar Trumpove administracije.
Pentagon je tokom ljeta namjeravao saveznicima predstaviti plan velikog smanjenja snaga, ali je to u posljednjem trenutku zaustavio državni sekretar Marco Rubio.
State Department od tada nastoji ostati uključen u donošenje odluka, dok vojni vrh cijelo pitanje posmatra prvenstveno kao pitanje vojne logistike.
General Grynkewich ranije je upozorio zastupnike da američke baze na evropskom kontinentu ne služe samo za zaštitu Evrope nego predstavljaju i ključnu polaznu tačku za operacije na Bliskom istoku i u Africi.
„Baze i zalihe municije u Evropi omogućavaju nam efikasnije djelovanje u drugim dijelovima svijeta. Udaljenosti su kraće, troškovi niži i znatno je lakše projicirati vojnu silu“, zaključio je Grynkewich, piše raport.ba.