Neviđeno ruglo u EU: Ovo nema nijedan grad FOTO

Ovakvi kablovi ne mogu da se vide u drugim metropolama.

Nekome ko prvi put dođe u Bukurešt, posebno sa zapada, odmah upada u oči da u jednoj metropoli zemlje koja je članica EU na svim zgradama vise kablovi i to potpuno neskriveno. 

Gotovo nijedno zdanje nije pošteđeno visećih kablova na svojoj fasadi, koji od zgrade do stubova vise i kvare svaki pogled, a nema ih jedino na novijim zdanjima.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

.

Foto: Tanjug/Dimitrije Gol
U zapadnim zemljama članice EU takva „šuma“ kablova ne bi mogla da se vidi ni u najmanjem mestu, a kamoli u nekoj od metropola. 

U Nemačkoj ili Austriji za viseće kablove stanari tih zgrada platili bi velike kazne, a „estetski nesklad“ bio bi odmah uklonjen. 

Međutim, u Bukureštu, iako se radi o gradu u EU, nema strogih zapadnih propisa vezanih za izgled i održavanje zgrada.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

 

Rumunima, stanovnicima Bukurešta, gomila visećih kablova na zgradama nije ništa nenormalno i oni se čude kada neko to primeti i upita ih za njih. 

Kako je objašnjeno Tanjugu, kablovi su posledica nedovršene restitucije, zbog čega se odustalo se od kopanja dovoda kablova sa ulice, ali i njihovog skrivanja bušenjem voda u fasadi. 

.

Foto: Tanjug/Dimitrije Gol

Foto: Tanjug/Dimitrije Gol

Inače Bukurešt je i grad u “urbanističkoj tranziciji” sa mnoštvom dizalica i zdanja u izgradnji, brojnih modernih kafića, restorana, ali i urušenih zdanja.

Glavni grad Rumunije ima više od dva miliona stanovnika, a njegov glavni simbol je svakako impresivna zgrada parlamenta. 

.

Foto: Tanjug/Dimitrije Gol

Foto: Tanjug/Dimitrije Gol

Odmah preko puta parlamenta, zdanje koje je teško u potpunosti obuhvatiti kamerom u jednom kadru, oko bulevara koji krase brojne fontane, nalaze se zgrade na kojima vise kablovi, koji vode do bandera na kojima su „upetljani“ u gomilu. 

Vidi se da je Bukurešt tek od skoro počeo da se posvećuje turizmu i eksploataciji svog nasleđa, a pre svega stavljajući u prvi plan Vlada Cepeša, u legendi poznatijeg kao grof Drakula.

 

Foto: Tanjug/Dimitrije Gol

Foto: Tanjug/Dimitrije Gol

Tako i u Bukureštu na više mesta može da se nađe njegova bista, ali i ime, jer je to nešto po čemu je Rumunija poznata u svetu. 

Ime šestog grada EU po broju stanovnika po prvi put se pominje 1459. godine, kada je Bukureška citadela postala rezidencija vlaškog kneza Vlada III Cepeša, čuvenog Drakule.

 

 

Foto: Tanjug/Dimitrije Gol

Foto: Tanjug/Dimitrije Gol

Četiri veka kasnije ceo region se oslobađa od Otomanske imperije i 1881. godine nastaje Kraljevina Rumunija, a Bukurešt postaje glavni grad i tada počinje njegov arhitektonski procvat. 

U periodu između dva svetska rata Bukurešt dobija nadimak „Pariz istoka“, a danas je mešavina starih i novih stilova.

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije