Kako bi smanjila zagađenje, EU želi zabraniti proizvode poput jednokratnih pribora za jelo, plastičnih štapića za uši, plastičnu ambalažu za hranu, plastične čaše i boce, najlonske kese, ambalažu koja se koristi, primjerice, za pakiranje čipsa, a ni bomboni ne bi trebali više biti umatani u najlon. Mnogi proizvodi poput vlažnih maramica ili higijenskih uložaka moraće imati posebnu deklaraciju i upute o neškodljivom skladištenju.
Razlog tome krije se u činjenici da u Evropi svake godine nastane 25 miliona tona plastičnog otpada, od čega se manje od 30 posto prikuplja radi recikliranja. U svijetu plastika čini 85 posto otpada na plažama.
Plastika se čak uvlači građanima u pluća i u hranu koju jedu, a još nije poznat učinak mikroplastike u vazduhu, vodi i hrani na zdravlje. Prva evropska strategija za plastiku dio je postupka prelaska na više kružnu privredu, a temelji se na prethodnom radu Komisije i usmjerena je na izravno rješavanje problema.
“Plastični otpad bez daljnjega je velik problem te EU mora zajedničkim snagama raditi na njegovu rješavanju. Plastični otpad dospijeva nam u zrak, tlo, more i hranu. Zahvaljujući ovim prijedlozima nizom mjera smanjit će se količina jednokratne plastike na policama naših supermarketa. Neke ćemo proizvode zabraniti i zamijeniti ih čišćim alternativama kako bi se građani mogli i dalje koristiti svojim omiljenim proizvodima”, rekao je prvi potpredsjednik Evropske komisije Frans Timmermans, zadužen za održivi razvoj.