Turci koji su na sjeveru Kipra proglasili svoju državu uveliko se pripremaju da obilježe pedesetu godišnjicu vojne intervencije Ankare na ostrvu. Oni više ne žele da pregovaraju sa Grcima o ponovnom ujedinjenju ostrva, iako ih na to obavezuju rezolucije Ujedinjenih nacija.
“Više nema nade za ponovno ujedinjenje ostrva: mi možemo da razgovaramo samo o statusu dvije odvojene i nezavisne države – turske i grčke. To je naša nova politika poslije višegodišnjih neuspješnih pregovora o ujedinjenju Kipra”, preneli su istanbulski mediji izjavu predsjednika Turske republike Sjeverni Kipar Ersina Tatara koju je dao povodom priprema za obilježavanje pedesete godišnjice vojne intervencije Ankare i podjele tog mediteranskog ostrva.
Ankara je, podsjetimo, 20. jula 1974. godine vojno intervenisala kako bi zaštitila svoju braću na sjeveru ostrva poslije državnog udara u Nikoziji i obaranja arhiepiskopa Makariosa, koji je navodno organizovala tadašnja vojna hunta u Atini. Turci su tada zaposjeli više od trećine ostrva, gdje i danas imaju oko trideset hiljada vojnika. U međuvremenu, kiparski Turci su proglasili svoju državu (1983. godine), koju je dosad priznala samo vlada u Ankari.
Republika Kipar je član Ujedinjenih nacija i drugih međunarodnih organizacija. Početkom ovog vijeka primljena je u Evropsku uniju, dok je turska kvazidržava ostala izolovana i jedva sastavlja kraj s krajem samo zahvaljujući pomoći iz Ankare, koja, u znak solidarnosti sa Turcima na ostrvu, nema diplomatske odnose sa vladom u Nikoziji. To je jedna od prepreka na evropskom putu Turske pošto nema odnose sa stalnom članicom EU – Republikom Kipar. Međutim, Turci se ne osvrću na kritike koje zbog toga često stižu iz Ujedinjenih nacija i EU.
Novi sudar između Grka i Turaka uslijedio je poslije otkrića velikih nalazišta nafte i gasa u istočnom Mediteranu. U Ankari tvrde da u podjeli tog prirodnog blaga treba da učestvuje i nepriznata turska država na sjeveru ostrva, ali u Nikoziji to osporavaju sve dok se Kipar ponovo ne ujedini.
Na sjeveru ostrva priznaju da se zbog izolacije suočavaju sa mnogim ekonomskim problemima, ali kažu da nemaju alternativu. Zahvaljujući Ankari, tvrdi Tatar, uspjeli su da prošire saradnju sa mnogim zemljama, iako ih one zvanično ne priznaju kao državu.
Pregovori o ponovnom ujedinjenju Kipra i povraćaju grčke imovine koji su godinama vođeni pod pokroviteljstvom Ujedinjenih nacija zapali su u ćorsokak jer Turci sada bojkotuju tu ideju.
Delegacije dvije zemlje poslednji put su se sastale 2017. godine u Švajcarskoj. Grčka strana se i dalje zalaže za sprovođenje rezolucija Ujedinjenih nacija o stvaranju zajedničke federalne države dvije ravnopravne zajednice koje žive na ostrvu – grčke i turske.
To podrazumijeva povraćaj zaposjednute grčke imovine kao i rasvjetljavanje sudbine više od hiljadu lica koja su bez traga nastala tokom turske vojne intervencije prije pedeset godina. U Nikoziji traže da se u Anadoliju vrate i mnogi kolonisti koji su se u međuvremenu doselili na Kipar. Nezvanično se pominje brojka od nekoliko desetina hiljada.
“Niko ne može da natjera Turke na Kipru da u jalovim pregovorima gube još pedeset godina”, kaže turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan.
Najnoviji razvoj situacije na Kipru potvrđuje da takozvani zamrznuti konflikti ne donose rješenja već samo unedogled odlažu nalaženje izlaza. To potvrđuje kako slučaj Kipra tako i spor Kine i Tajvana, podjela Koreje, situacija na Kosovu… Pogotovo što je svjetska organizacija očevidno nemoćna da sprovede sopstvene rezolucije koje je usvojila kako bi se riješila ta sporna pitanja