Američki naučnici objavili su da je službeno započeo El Niño, prirodni klimatski obrazac u Tihom okeanu koji doprinosi rastu globalnih temperatura.
Američka Nacionalna uprava za okeane i atmosferu (NOAA) potvrdila je da su uslovi za El Niño sada prisutni u tropskom Pacifiku, gdje je temperatura površine mora posljednjih mjeseci naglo porasla.
Ova objava nije iznenađenje, budući da su meteorolozi očekivali prelazak u fazu zagrijavanja nakon završetka fenomena La Niña ranije ove godine. Brojne prognoze ukazuju na mogućnost da bi ovo mogao biti takozvani „super El Niño“, pa čak i jedan od najsnažnijih ikada zabilježenih.
Nadovezujući se na višedecenijsko zagrijavanje uzrokovano ljudskim djelovanjem, ovaj fenomen mogao bi donijeti još jednu rekordno toplu godinu – najvjerovatnije 2027. – uz ozbiljne poremećaje vremenskih prilika, proizvodnje hrane i ekonomskih tokova širom svijeta.
Potvrda naučnika
Temperature površine mora u centralnom i tropskom Pacifiku sada su prešle prag od 0,5 stepeni Celzijusa iznad prosjeka, što američki naučnici koriste kao kriterij za proglašenje El Niña.
„Uslovi za El Niño razvili su se tokom proteklog mjeseca, što potvrđuju temperature površine mora iznad prosjeka širom centralnog i istočnog ekvatorijalnog Tihog okeana“, saopćila je NOAA.
Agencija je također primijetila promjene u vjetrovima iznad ekvatorijalnog Pacifika, što pokazuje da atmosfera već reaguje na zagrijani okean, a ne da se zagrijava samo morska površina.
Modeli predviđaju izuzetno snažan događaj
Ono što je posebno iznenadilo istraživače jeste visok stepen sigurnosti računarskih modela kada je riječ o jačini ovog fenomena.
Snažan El Niño definiše se porastom temperature površine mora većim od 1,5 stepeni iznad prosjeka, dok se veoma snažnim smatra kada porast pređe 2 stepena.
Prema junskom izvještaju NOAA-e, postoji 63 posto vjerovatnoće da će između novembra i januara nastupiti veoma snažan El Niño, što bi ga svrstalo među najjače događaje otkako se vode službena mjerenja od 1950. godine.
Tri najjača zabilježena El Niña dogodila su se 1982/83, 1997/98. i 2015/16. godine.
Pojedini američki i evropski modeli predviđaju da bi temperature u tropskom Pacifiku do kraja godine mogle porasti i više od tri stepena iznad prosjeka. Ipak, NOAA poziva na oprez, naglašavajući da čak ni veoma snažni El Niño događaji ne proizvode iste posljedice u svim dijelovima svijeta.
Globalno zagrijavanje dodatno pojačava posljedice
Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da se El Niño javlja u periodu kada je planeta već znatno toplija nego ranije.
Prema riječima profesora Adam Scaife, voditelja prognoza u britanskom Met Officeu, posljedice bi mogle biti ozbiljne.
„Sadašnji El Niño nadovezuje se na značajno globalno zagrijavanje. To znači da bi stvarne temperature u pogođenim regijama mogle biti bez presedana, jer se zagrijavanje uzrokovano El Niñom dodaje efektima klimatskih promjena“, rekao je Scaife.
Vrlo snažan El Niño obično povećava globalnu temperaturu zraka za oko 0,2 stepena Celzijusa, oslobađajući toplotu iz okeana u atmosferu.
Naučnici smatraju da bi krajem ove godine i tokom 2027. svijet mogao svjedočiti novim temperaturnim rekordima, uz mogućnost da globalno zagrijavanje ponovo premaši granicu od 1,5 stepeni u odnosu na predindustrijski period.
Suše, poplave i požari širom svijeta
Iako nijedna epizoda El Niña nije potpuno ista, njegove posljedice najizraženije su u tropskim područjima.
Poplave su česte u sjevernom Peruu i južnom Ekvadoru, a mogu pogoditi i dijelove istočne Afrike, centralne Azije te juga Sjedinjenih Američkih Država.
Istovremeno raste rizik od suša i šumskih požara u velikim dijelovima Australije, Indonezije i sjeverne Južne Amerike, što može ugroziti poljoprivrednu proizvodnju i globalne zalihe hrane.
El Niño također obično smanjuje broj uragana u Atlantskom okeanu. Međutim, kako upozoravaju stručnjaci, manje uragana za pojedine regije znači i manje padavina te veći rizik od suše.
Upozorenje za milione ljudi
Direktor organizacije Power Shift Africa, Mohamed Adow, upozorio je da se El Niño ne može posmatrati samo kao meteorološki događaj.
„Objava El Niña nije samo još jedna vremenska prognoza. Za milione ljudi to je upozorenje koje može značiti izostanak kiše, propadanje usjeva, rast cijena hrane i ponovno guranje porodica na rub opstanka“, rekao je Adow.
Posebno je istakao da bi istočna Afrika mogla biti među najpogođenijim regijama zbog kombinacije suša i poplava koje su već obilježile posljednje godine.
Nisu sve meteorološke službe saglasne
Japanska Meteorološka agencija Japana (JMA) dijeli procjenu NOAA-e i smatra da su uslovi za El Niño već prisutni te da će vjerovatno trajati najmanje do jeseni.
S druge strane, australijski Bureau of Meteorology (BoM) koristi strožije kriterije za proglašenje ovog fenomena. Oni zahtijevaju da temperatura površine mora bude najmanje 0,8 stepeni iznad prosjeka.
Australijski meteorolozi navode da se tropski Pacifik trenutno približava uslovima El Niña, ali još nisu službeno proglasili njegov početak.
Fenomen koji se redovno vraća
El Niño se obično javlja svakih dvije do sedam godina i najčešće traje oko godinu dana.
Iako naučnici još nemaju konačan dokaz da klimatske promjene čine El Niño događaje češćim ili snažnijim, gotovo je sigurno da zagrijavanje planete pojačava njihove posljedice, čineći suše, poplave i toplotne talase intenzivnijim nego ranije.