Saobraćaj kroz ključni svjetski energetski koridor počeo se oporavljati, ali cijene nafte nastavljaju da rastu. Novi sukobi SAD i Irana, napadi na energetsku infrastrukturu i niske zalihe drže tržište u stanju visoke neizvjesnosti.
Cijene nafte nastavile su da rastu na kraju sedmice, iako je saobraćaj kroz Ormuski moreuz značajno povećan. Tržište, međutim, i dalje računa na mogućnost novih poremećaja u snabdijevanju, jer sukob između SAD i Irana nije završen, a svaki novi napad mogao bi ponovo ugroziti jedan od najvažnijih energetskih pravaca na svijetu.
Brent je u petak poskupio 0,6 odsto, na 96,06 dolara po barelu, dok je američki WTI porastao 0,9 odsto, na 92,10 dolara.
Oba referentna pokazatelja bilježila su snažan sedmični rast. Brent je tokom sedmice ojačao oko 7,6 odsto, dok je WTI porastao čak 10,4 odsto.
Kroz Ormus prošlo 40 brodova sa 18 miliona barela
Jedan od ključnih razloga za oprez na tržištu jeste činjenica da se situacija u Ormuskom moreuzu, iako poboljšana, još ne može smatrati stabilnom.
Američka vojska je u utorak sprovela kroz moreuz 40 komercijalnih brodova, koji su prema dostupnim podacima prevozili oko 18 miliona barela nafte.
Bio je to najveći dnevni obim saobraćaja od početka sukoba i signal da je energetski koridor ponovo počeo da funkcioniše u većem kapacitetu.
Ipak, tržište strahuje da bi novi sukobi mogli sve vratiti na početak. Iranski napadi na američke baze u Kuvajtu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima dodatno povećavaju rizik za brodove i energetske tokove kroz region.
Prije izbijanja sukoba kroz Ormuski moreuz prolazilo je oko 20 miliona barela nafte dnevno. Procjena američke Uprave za energetske informacije pokazuje koliko je poremećaj bio veliki – prosječan dnevni protok tokom drugog kvartala pao je na svega 4,9 miliona barela.
Zašto nafta raste ako se saobraćaj oporavlja?
Odgovor leži u procjeni rizika.
Tržište nafte ne reaguje samo na količinu sirove nafte koja danas prolazi kroz moreuz, već i na pitanje koliko je sigurno da će taj tok biti održan narednih sedmica i mjeseci.
Novi američki napadi na Iran, kao i izraelske prijetnje iranskoj energetskoj infrastrukturi, održavaju premiju rizika.
U takvim okolnostima trgovci uračunavaju mogućnost da bi i djelimično normalizovan pomorski saobraćaj ponovo mogao biti prekinut.
Analitičari Capital Economicsa zbog toga očekuju da bi cijena Brenta do kraja godine mogla da dostigne 100 dolara po barelu.
Istovremeno, njihova projekcija ukazuje na mogućnost znatnog pada u kasnijem periodu, prema oko 70 dolara do kraja 2027. godine, ukoliko se geopolitička situacija stabilizuje i ponuda ponovo poveća.
Američke zalihe dodatno podgrijavaju tržište
Pritisak na cijene dodatno dolazi iz SAD, gdje su zalihe sirove nafte u sedmici zaključno sa 28. avgustom pale za oko 4,5 miliona barela, na približno 424,5 miliona barela.
Manje zalihe znače manji prostor za apsorbovanje novih poremećaja u snabdijevanju.
Ipak, postoje i procjene da bi stabilizacija saobraćaja kroz Ormus mogla relativno brzo promijeniti raspoloženje na tržištu.
Strateg Julius Baera Norbert Riker smatra da bi, ukoliko se protok kroz moreuz nastavi poboljšavati, cijena nafte mogla ponovo da se spusti prema 70 dolara tokom 2026. godine.
Drugim riječima, tržište trenutno balansira između dva scenarija – produžene geopolitičke krize i normalizacije energetskih tokova.
Dizel dostigao istorijski rekord
Rast cijene sirove nafte već se preliva i na tržište goriva.
Američki dizel je u četvrtak dostigao rekordnih 5,82 dolara po galonu, čime je premašen prethodni rekord postavljen u junu 2022. godine.
Posebno zabrinjava činjenica da se približava sezona grijanja na sjevernoj hemisferi, dok su zalihe destilata relativno niske.
To povećava mogućnost da će skuplja energija dodatno podići troškove transporta, proizvodnje i grijanja.
Ukrajina i Bliski istok dodatno komplikuju situaciju
Kriza na energetskom tržištu ne zavisi samo od dešavanja oko Irana.
Ukrajinski napadi na ruske rafinerije smanjuju raspoložive kapacitete prerade, dok nestabilnost na Bliskom istoku održava rizik za globalne lance snabdijevanja.
Kombinacija tih faktora znači da tržište trenutno nema dovoljno sigurnosti da bi se oporavak saobraćaja kroz Ormus automatski pretvorio u pad cijena.
Zato se paradoksalna situacija nastavlja: brodovi ponovo prolaze kroz Ormus u većem broju, ali cijena nafte ide prema 100 dolara.
Dok god postoji mogućnost da jedan novi napad ponovo zatvori ili ozbiljno ograniči ovaj energetski koridor, trgovci će u cijenu uračunavati rizik – a posljedice bi se mogle osjetiti i na benzinskim pumpama, transportu i ukupnoj inflaciji.