Nova peticija u SAD-u zahtijeva preispitivanje planova tehnoloških kompanija zbog straha od ozbiljnog uništavanja životne sredine
Svemirski data-centri koje predlažu kompanije SpaceX, Blue Origin Jeffa Bezosa i drugi tehnološki giganti mogli bi proizvesti zapanjujuće količine zagađenja, vjerovatno promijeniti Zemljinu atmosferu i biti „katastrofalni“ za planetu, upozoravaju stručnjaci iz svemirske industrije i organizacije za zaštitu životne sredine, piše Gardijan.
Oni su podnijeli novu peticiju kojom traže da se preispitaju posljedice ovih projekata.
Tehnološke kompanije zajednički su predložile postavljanje miliona „orbitalnih data-centara“ i nastavljaju razvijati planove za koje je potrebno odobrenje američke Federalne komisije za komunikacije, FCC-a.
Jedan od najvećih razloga za zabrinutost jeste zagađenje koje nastaje kada sateliti i rakete sagorijevaju tokom povratka u atmosferu. Čini se da se te materije već u zabrinjavajućim količinama nakupljaju u stratosferi.
Svemirske letjelice oslobađaju crnu čađ, rijetke metale, aluminijske okside i druge zagađujuće materije čije su posljedice još uglavnom nepoznate.
Neki naučnici strahuju da bi takvo zagađenje moglo oštetiti ozonski omotač, izložiti dio stanovništva većim količinama ultraljubičastog zračenja ili dodatno destabilizovati planetu usred klimatske krize.
Zagađujuće materije mogle bi se na kraju vratiti i na površinu Zemlje, dok bi milioni satelita postali ogroman izvor svjetlosnog zagađenja.
Peticijom upućenom FCC-u traži se obustavljanje izdavanja novih dozvola za projekte svemirskih data-centara, uz obrazloženje da predloženi planovi „krše savezne zakone“.
„Kompanije koje razvijaju data-centre svoje planove opisuju grandioznim riječima, kao projekte koji će promijeniti civilizaciju“, navodi se u peticiji.
„Međutim, isti ti zagovornici odbijaju bilo kakvo ispitivanje uticaja njihove, kako je sami nazivaju, epohalne tehnologije na životnu sredinu, nauku, ekonomiju i druge vrijednosti.“
Peticiju su podnijele neprofitna organizacija Public Employees for Environmental Responsibility, pravna organizacija Earthjustice i DarkSky International, organizacija koja radi na zaštiti noćnog neba od svjetlosnog zagađenja.
Nekoliko bivših američkih saveznih zvaničnika zaduženih za svemirske programe reklo je za Guardian da sumnja u to da su orbitalni data-centri uopšte izvodljivi.
Ipak, slanje miliona dodatnih satelita u orbitu predstavljalo bi značajan rizik za životnu sredinu, upozorio je Steve Volz, bivši direktor satelitskog odjela američke Nacionalne uprave za okeane i atmosferu, NOAA.
„U tim uređajima nalazi se mnogo složenih materijala. Čak i ako izgore, ne želite atmosferu puniti njihovim ostacima, kao što ne želite ni da se takve materije ispuštaju iz industrijskih dimnjaka“, rekao je Volz.
On je radio u NOAA-i sve dok za vrijeme administracije Donalda Trumpa nije poslan na prinudni odmor, a zatim i otpušten.
Milioni novih satelita
Suočene sa snažnim protivljenjem javnosti, i s lijeve i s desne strane političkog spektra, izgradnji data-centara na Zemlji, velike tehnološke kompanije prošle godine počele su predlagati njihovo slanje u svemir.
Neke od njih već su počele tražiti potrebne dozvole.
Broj aktivnih satelita u orbiti eksponencijalno je porastao, sa približno 1.400 u 2015. godini na oko 15.000 danas.
Očekuje se da bi u narednih deset godina u orbiti moglo biti čak 100.000 satelita, ne računajući buduće mreže data-centara.
Trenutno se smatra da najveći dio zagađenja koje potiče od satelita proizvode Starlink i Amazonove „megakonstelacije“, koje pružaju širokopojasni pristup internetu i zajedno imaju oko 10.000 satelita.
Svemirske letjelice mogu stvarati probleme i prilikom lansiranja i prilikom povratka u atmosferu.
Tokom lansiranja emituju različite materije, među kojima su crni ugljik, azotni oksidi, ugljen-monoksid, aluminijski oksid i plinovi hlora, a kada se nađu u orbiti mogu oslobađati i živu.
Kada se sateliti, nakon pet do 15 godina rada, povuku iz upotrebe, prilikom isparavanja i sagorijevanja oslobađaju metale.
Na taj način zagađujuće materije dospijevaju u ranije gotovo netaknute dijelove stratosfere, izuzetno osjetljivog sistema, dok se o mogućim posljedicama još veoma malo zna.
Naučnici su neke od tih posljedica počeli otkrivati tek krajem 2023. godine.
Tokom leta namijenjenog mjerenju sastava stratosfere, koji je finansirala NOAA, pronađeni su metali u aerosolima sumporne kiseline koji čine veliki dio stratosfere.
Smatra se da ti aerosoli imaju nesrazmjerno važnu ulogu u regulisanju temperature na Zemlji.
Mogli bi djelimično djelovati kao svojevrsna planetarna zaštita od Sunca, stvarajući oblake na velikim visinama koji odbijaju Sunčevo zračenje. Istovremeno sprečavaju da staklenički plinovi i zagađenje iz nižih slojeva atmosfere prodru u ozonski omotač.
Međutim, naučnici koji su učestvovali u istraživanju naveli su da je način na koji metali iz svemirskih letjelica, prirodni metali i aerosoli sumporne kiseline međusobno djeluju „uglavnom nepoznat“.
Za vrijeme Trumpove administracije nisu sprovedena dodatna istraživanja.
Noćno nebo moglo bi biti trajno promijenjeno
Organizacije za zaštitu životne sredine upozoravaju da biljke i životinje zavise od prirodne tame, dok svjetlosno zagađenje doprinosi nestajanju krijesnica i drugih insekata.
„Ovi projekti mogli bi trajno promijeniti noćno nebo kakvo poznajemo“, rekao je Ruskin Hartley, izvršni direktor organizacije DarkSky International.
„FCC mora ozbiljno shvatiti svoju obavezu i osigurati da ovi projekti ne nanesu nepotrebnu štetu prirodno tamnom nebu.“
Cole Donovan, bivši stručnjak NOAA-e za svemirsku politiku, koji sada radi u neprofitnoj organizaciji Stand Up for Science, upozorio je da bi svemirskim data-centrima bile potrebne ogromne količine rijetkih metala i drugih resursa kojih već sada nema dovoljno.
To bi stvorilo još jedan veliki ekološki problem na Zemlji.
Širenje satelitskih mreža otvara čitav niz novih pravnih i ekoloških pitanja.
U peticiji se navodi da Kongres od FCC-a zahtijeva da utvrdi da li bi odobravanje zahtjeva za upravljanje satelitima služilo „javnom interesu, pogodnosti i potrebama“.
Organizacije koje su podnijele peticiju tvrde da se na satelite odnosi i Nacionalni zakon o politici zaštite životne sredine, NEPA, koji obavezuje savezne agencije da procijene ekološke posljedice projekata koje razmatraju.
NEPA bi omogućila da se „procijene posljedice, predlože alternativna rješenja, ispitaju mjere ublažavanja i objave rizici koji bi pomogli pri donošenju odluke o tome jesu li takvi prijedlozi u javnom interesu“, navodi se u dokumentu.
Velike tvrdnje, malo konkretnih mjera
Među kompanijama koje traže dozvole nalazi se i Cowboy Space Corporation, koju je osnovao milijarder i jedan od izvršnih direktora kompanije Robinhood.
Njegov cilj je „izgraditi američku elektroenergetsku mrežu u svemiru“.
Kompanija želi uspostaviti sistem od 20.000 satelita, a prvo lansiranje planirano je za 2028. godinu.
U peticiji se navodi da je jedina mjera za ublažavanje posljedica po životnu sredinu koju je Cowboy Space naveo u zahtjevu FCC-u obećanje da će konstelacija biti „projektovana i vođena tako da se smanji potencijalni uticaj na astronomsku zajednicu“.
U dokumentu se navodi i da SpaceX u svom zahtjevu FCC-u tvrdi da će njegovi orbitalni data-centri „osigurati čovječanstvu budućnost na više planeta među zvijezdama“.
Međutim, jedino mjesto na kojem se kompanija osvrće na ekološke rizike jeste tvrdnja da će razviti „vodeća rješenja u industriji za smanjenje sjaja“ satelita, bez ikakvih dodatnih detalja.
U peticiji se zaključuje da zahtjevi tehnoloških kompanija upućeni FCC-u ne sadrže nikakvo ozbiljno razmatranje mogućih ekoloških posljedica.
„Nijedan predlagač nije ponudio dovoljno detalja kojima bi objasnio kako će ublažiti kumulativnu štetu po životnu sredinu koja će proisteći iz predvidivog rada više od milion satelita koji će kružiti oko naše planete, sudarati se, raspadati i padati nazad na Zemlju“, navodi se u peticiji.