Klimatske promjene koje ta zemlja trpi već danas su uzrok preseljenja 600.000 ljudi. Riječ je o klimatskim izbjeglicama.
Sudan, koji se nalazi u Sahelu, prelaznom klimatskom pojasu između Sahare na sjeveru i tropskih područja na jugu, bio je pun baobaba i akacija, mjestimično čak prošaran i travnatim područjima.
Mnoga od njih danas se vrlo brzo pretvaraju u pustinje – propada prirodna raznolikost i uslovi za poljoprivredu i stočarstvo.
Zemlja koja je u posljednjih nekoliko decenija dovoljno propatila od ratova (u pokrajini Darfur se 2003. dogodio genocid), sada trpi glad i zbog klime. UN-ov OCHA procjenjuje da poljoprivredom ili stočarstvom uskoro neće moći da se bavi 1.9 miliona ljudi kojima je to jedini način da prežive, kao i da će ukupno 3.2 miliona ljudi trpiti kritičnu nestašicu vode.
Sudan je trenutno 15. najnesigurnija zemlja na svijetu po stabilnosti ishrane svog stanovništva, a situacija će ubuduće biti gora. Kako se na klimatske promjene uvijek nadovezuju i opasnosti od epidemija, na listi bolesti koje prijete Sudanu u bliskoj budućnosti su malarija, žuta groznica i kolera.
Sudan pritom nije jedina zemlja u Africi kojoj prijete klimatske promjene. Najugroženiji je obruč koji zahvata Senegal, Mali, Nigeriju, Čad, Sudan, Južni Sudan, Etiopiju, Keniju, Tanzaniju, Mozambik, Bocvanu, Zimbabve, Zambiju i Angolu.
Pritom bi područja, koja su tradicionalno pustinjska ili polupustinjska a danas ipak naseljiva, uskoro mogla da postanu sasvim nemoguća mjesta za život. Taj pojas pustoši bez biljaka, životinja i ljudi protezao bi se od Maroka sve do Saudijske Arabije.
Sve to zajedno nije ni djelić problema koji uzrokuju klimatske promjene. Pojedinim zemljama već danas prijeti potapanje usljed rasta nivoa mora – Bangladeš, Kiribati, Maldivi i mnoge druge. Arktik ove godine bilježi temperature koje su danima bile po 20, 30 ili više stepeni više od prosječnih. Šume i rijeke širom svijeta se suše, a uragani se pojavljuju tamo gdje ih nikada nije bilo, uz poplave, epidemije i mnoštvo drugih katastrofa.
.