Klimatski slom podigao je godišnju globalnu temperaturu iznad međunarodno dogovorenog cilja od 1,5 Celzijusa prvi put prošle godine, pogoršavajući ekstremne vremenske uslove i uzrokujući “nesreću milionima ljudi”.
Prosječna temperatura u 2024. bila je 1,6 Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa, pokazuju podaci Evropske službe za klimatske promjene Copernicus (C3S). To je skok od 0,1 Celzijusa u odnosu na 2023, koja je takođe bila rekordno vruća godina i predstavlja nivoe vreline kakve ljudi u toku modernog doba nikada nisu doživjeli, prenosi N1.
Zagrijavanje je prvenstveno uzrokovano izgaranjem fosilnih goriva, a šteta po živote i sredstva za život nastaviće eskalirati širom svijeta dok se ne zamijene ugalj, nafta i gas. Cilj Pariskog sporazuma od 1,5 Celzijusa mjeri se tokom decenije ili dvije, tako da jedna godina iznad tog nivoa ne znači da je cilj promašen, ali pokazuje da se klimatska kriza nastavlja intenzivirati. Svaka godina u protekloj deceniji bila je jedna od 10 najtoplijih, u zapisima koji sežu do 1850. godine.
Podaci C3S takođe pokazuju da je rekordnih 44% planeta bilo pogođeno jakim do ekstremnim toplotnim stresom 10. jula 2024, a da je najtopliji dan u zabilježenoj istoriji nastupio 22. jula.
“Sada postoji izuzetno velika vjerovatnoća da ćemo premašiti dugoročni prosjek od 1,5 Celzijusa u ograničenju Pariskog sporazuma”, rekla je dr Samantha Burgess, zamjenica direktora u C3S. “Ove visoke globalne temperature, zajedno s rekordnim globalnim nivoima vodene pare u atmosferi 2024, značile su neviđene toplotne talase i obilne kiše, uzrokujući nesreću za milione ljudi”.
Oglasili su se i drugi stručnjaci.
“Godina ekstremnog vremena pokazala je koliko je opasan život na 1,5 Celzijusa. Poplave u Valensiji, američki uragani, filipinski tajfuni i amazonska suša samo su četiri prošlogodišnje katastrofe koje su pogoršane klimatskim promjenama. Ima ih mnogo, mnogo više”, upozorila je Friederike Otto s Imperial Collegea u Londonu i nastavila:
“Svijet ne treba smisliti čarobno rješenje da spriječi da se stvari pogoršaju 2025. Tačno znamo šta trebamo učiniti kako bismo se udaljili od fosilnih goriva, zaustavili krčenje šuma i učinili društva otpornijima”.
Očekuje se da će emisije ugljenika u 2024. postaviti novi rekord, što znači da još nema znakova prelaza sa fosilnih goriva što su obećale svjetske nacije na konferenciji UN-a o klimi u Dubaiju u decembru 2023. Svijet je na putu za katastrofalnih 2,7 Celzijusa globalnog zagrijavanja do kraja vijeka.
Sljedeća velika prilika za djelovanje dolazi u februaru kada zemlje UN-u moraju podnijeti nova obećanja o smanjenju emisija. Vjerovatnoća zadržavanja ispod granice od 1,5 Celzijusa čak i dugoročno čini se sve manjom. Emisije fosilnih goriva moraju pasti za 45% do 2030. kako bismo imali priliku ograničiti grijanje na 1,5 Celzijusa.
Temperature su porasle u prvoj polovini 2024. prirodnim klimatskim fenomenom El Ninjo, ali su ostale vrlo visoke u drugoj polovini godine čak i kada je El Ninjo nestao. Neki naučnici strahuju da je neočekivani faktor prouzrokovao zabrinjavajuće ubrzanje globalnog zagrijavanja, iako bi razlog takođe mogla biti neobična prirodna varijacija iz godine u godinu.
Naučnici još istražuju uzroke ekstremnih temperatura
Pad zagađenja od plovidbe i niskog nivoa oblaka, koji odbijaju sunčevu svjetlost, doprinijeli su dodatnom zagrijavanju, ali naučnici još uvijek traže potpuno objašnjenje ekstremnih temperatura 2024. godine.
Topliji vazduh zadržava više vodene pare, a rekordan nivo koji je C3S zabilježio 2024. značajna je jer povećava pojavu ekstremnih padavina i poplava. Takođe se kombinuje s visokim površinskim temperaturama mora, koje pokreću velike oluje, pa podstiču razorne uragane i tajfune. Prosječna osoba bila je prošle godine izložena dodatnih šest sedmica opasno vrućih dana, pojačavajući smrtonosni uticaj toplotnih talasa širom svijeta.
Pojačavanje ekstremnih vremenskih uslova zbog klimatske krize već je bilo jasno, s toplotnim talasima prethodno nemogućeg intenziteta i učestalosti koji sada pogađaju svijet, zajedno s intenzivnijim sušama i šumskim požarima.
“Svaki djelić stepena – bilo 1,4, 1,5 ili 1,6 Celzijusa – donosi više štete ljudima i ekosistemima, naglašavajući stalnu potrebu za ambicioznim smanjenjem emisija. Cijena solarne energije i energije vjetra brzo pada i sada je jeftinija od fosilnih goriva u mnogim zemljama”, rekao je profesor Joeri Rogelj s Imperial Collegea u Londonu.
Profesor Andrew Dessler, klimatolog sa Univerziteta Texas A&M u SAD, odgovorio je na nove temperaturne rekorde koji se postavljaju iz godine u godinu davanjem iste izjave za medije: “Svaka godina do kraja vašeg života bit će jedna od najtoplijih [u] evidenciji. To pak znači da će 2024. završiti kao jedna od najhladnijih godina ovog vijeka. Uživajte dok traje”.