Ali suša i sve veća potrošnja stvaraju problem. Stručnjaci računaju
da bi u budućnosti moglo doći do sukoba oko toga resursa važnog za
život, piše Deutsche Welle.
Ono što teče iz naše slavine za vodu, često dolazi iz velike dubine:
pitka voda, pročišćena i oslobođena štetnih tvari, koju se crpi iz
podzemnih zaliha. One najčešće potječu od kiše koju upija zemlja. Većina
pitke vode u Njemačkoj dolazi iz podzemnih zaliha. Ali, podzemne zalihe
istovremeno opskrbljuju i biljke, pune potoke i rijeke.
U brojnim regijama će ubuduće, međutim, biti manje podzemnih zaliha
vode, upozorava znanstvenik Hans Jürgen Hahn. On se već godinama bavi
istraživanjem međudjelovanja zaliha vode na zemljinoj površini i
podzemnih zaliha, predaje na Sveučilištu Koblenz-Landau i direktor je
Instituta za ekologiju podzemnih zaliha vode (IGÖ).
Za manjak podzemnih zaliha vode krive su klimatske promjene.
Posljednjih godina pada sve manje kiše i razdoblja suše su sve duža.
Zato se smanjuju podzemne zalihe u Njemačkoj, kaže Hahn, što ima
dalekosežne posljedice. Njemačka je na prekretnici glede zaliha vode,
smatra on.
Manje podzemne zalihe, veća potrošnja
Gospodarenje vodom nalazi se pred sve većim izazovima, uvjeren je
Hahn. Jer, potrošnja vode sve više raste. Podzemne zalihe nisu samo
važne za čovjekovo preživljavanje, nego su i važan gospodarski čimbenik.
Njih crpe ne samo komunalna poduzeća za opskrbu vodom, koja opskrbljuju
milijune građana, nego i poljoprivredna poduzeća.
Ona svoje njive zalijevaju vodom koju crpe iz podzemnih zaliha, a
zbog sve češćih suša potreba za vodom za zalijevanje sve je veća. I
proizvođači hrane crpe podzemne zalihe vode, primjerice kako bi
proizveli mineralnu vodu koju prodaju u trgovinama.
Njemačka „cisterna” uskoro zagađena?
Dolina gornje Rajne, koju se naziva i „najvećom kadom Njemačke”,
jedan je od najvećih rezervoara vode u Srednjoj Europi. Dolina kojom
teče Rajna od Basela do Frankfurta na Majni, duga oko 350 kilometara,
široka je oko 40 kilometara i duboka oko 300 metara. Ona je ispunjena
podzemnim zalihama vode.
Ta voda dolazi iz okolnih gorja koja okružuju dolinu Rajne:
Schwarzwalda, Vogeza, Falačkog gorja, Odenwalda. „Zato je tlak dolje
viši nego gore”, objašnjava Hahn. U pravilu. Ali zbog klimatskih
promjena i pada razine podzemnih zaliha vode proteklih godina je tlak u
dubini opao. A to je velik problem, kaže ovaj ekološki stručnjak.
Podzemne zalihe vode mogu biti zagađene
Ako se crpi previše vode dolazi do promjene tlaka gore i dolje.
Posljedica je da površinska voda struji prema dolje u dubinu, a s njom i
zagađenje iz potoka i rijeka. Podzemne zalihe vode mogu onda biti
zagađene štetnim i otrovnim tvarima, kaže Hahn.
On polazi od toga da će se taj efekt idućih godina još pojačati. Uz
to će potoci i rijeke presušiti, biljke se osušiti, zemlja isušiti jer
neće biti dovoljno zaliha podzemne vode koja bi prodirala na površinu.
Borba za vodu
Hahn računa s time da će ubuduće biti sve više sukoba oko dragocjenog
resursa iz podzemnih zaliha. Primjerice Porajnje i Falačka raspolažu
još uvijek dovoljnim količinama podzemnih zaliha vode i u usporedbi s
drugim regijama u Njemačkoj dobro stoje. Ali podzemne zalihe se ne
dopunjavaju dovoljno, tako da u nekim područjima stvar postaje kritična.
Komunalni opskrbljivači pitkom vodom iz Falačke, koji su crpili vodu
iz izvora u svojoj blizini, u međuvremenu moraju tražiti vodu na drugim
područjima. I bacaju oko na podzemne zalihe vode u dolini gornje Rajne.
To znači da sve više aktera želi odande crpiti vodu.
Taj primjer pokazuje što bi nam se moglo dogoditi, upozorava Hahn. On
kritizira dosadašnje ophođenje s podzemnim zalihama vode i zahtijeva
bolje upravljanje vodom. Količina vode koju se crpi iz podzemnih zaliha
mora biti jako smanjena i samo ono najnužnije smije biti odobreno,
smatra ovaj stručnjak. Za to su odgovorni politika i vlasti, kaže on.
„Moramo imati jasnoću oko toga koliko je vode na raspolaganju. I trebamo
jasne odluke i pravila kako se s vodom mora ophoditi.”