Djeca koja koriste sisteme vještačke inteligencije, poput ChatGPT-a, mogla bi da izgube naviku samostalnog razmišljanja i postanu sklona tome da bez provjere prihvataju odgovore koje dobiju, upozorio je akademik Vladislav Lektorski.
Lektorski, predsjednik Naučnog savjeta za metodologiju vještačke inteligencije i kognitivnih istraživanja Ruske akademije nauka, upozorio je da se takva opasnost već može primijetiti među školskom djecom.
Prema njegovim riječima, problem je povezan sa obrazovnim sistemom, jer učenici sve češće koriste sisteme vještačke inteligencije poput ChatGPT-a i drugih platformi kako bi pronašli odgovore na različita pitanja.
„Takva opasnost zaista postoji. I mislim da se već primjećuje među školskom djecom. Povezana je sa obrazovnim sistemom, gdje učenici pribjegavaju sistemima vještačke inteligencije poput ChatGPT-a i drugim platformama kako bi pronašli odgovore na svakakva pitanja. I tako gube sposobnost razmišljanja“, rekao je Lektorski za RIA Novosti.
Strah od slijepog povjerenja
On je to rekao odgovarajući na pitanje da li će široka upotreba vještačke inteligencije dovesti do toga da ljudi sve manje „koriste mozak“.
Prema njegovim riječima, izazov sa kojim se obrazovanje danas suočava nije samo da učenicima prenese znanje, već i da razvije njihovu sposobnost kritičkog i samostalnog razmišljanja.
„Neko ko radi u oblasti obrazovanja nedavno je rekao: ako je student navikao da vjeruje vještačkoj inteligenciji, onda ako mu AI kaže da je dva puta dva jednako pet, povjerovaće u to i misliti da je to istina. To je užasna stvar, to apsolutno ne smije da se radi“, naglasio je ruski akademik.
Gdje je granica?
Lektorski smatra da je potrebno jasno odrediti gdje mogućnosti vještačke inteligencije mogu i treba da se koriste, a gdje njena upotreba ne bi smjela da bude dozvoljena.
Prema njegovom mišljenju, vještačka inteligencija može biti korisna kao pomoćni alat, ali ne smije zamijeniti proces razmišljanja, učenja i provjere informacija.