Građani Jermenije u nedjelju nisu birali samo novi parlament, već su glasali i o budućem geopolitičkom usmjerenju svoje zemlje. Pred njima su bile dvije mogućnosti: ubrzana integracija u Evropsku uniju ili povratak u sferu ruskog uticaja. Izabrali su prvu.
Jermenija se nakon izbora u nedjelju pomjerila jedan veliki korak dalje od Moskve.
Premijer Nikol Pašinjan proglasio je „istorijsku pobjedu“ na parlamentarnim izborima, nakon što je njegova stranka Građanski ugovor osvojila oko 52,50 odsto glasova. Savez Jaka Jermenija rusko-jermenskog milijardera Samvela Karapetjana osvojio je 23,2 odsto.
Izbori su održani u prelomnom trenutku za Jermeniju, jer se zemlja sve više udaljava od tradicionalne saveznice Rusije, dok nastoji da razvije bliže veze sa Zapadom.
Odnosi narušeni nakon rata u Nagorno-Karabahu
Iako su Rusija i Jermenija imale bliske vojne i ekonomske odnose, oni su narušeni zbog neuspjeha Moskve da zaštiti Jermeniju od Azerbejdžana tokom rata u regionu Nagorno-Karabah. Azerbejdžan je 2023. pokrenuo ofanzivu koja je dovela do kapitulacije sporne teritorije i egzodusa više od 100.000 etničkih Jermena iz svojih vjekovnih domova.
Razočarana, Jermenija je „zamrznula“ svoje učešće u Organizaciji ugovora o kolektivnoj bezbjednosti (ODKB), vojnom savezu pod vođstvom Rusije, iako formalno i dalje ostaje članica.
Bliže Evropi, dalje od Rusije
Vladajuća stranka Jermenije približila se Evropi, postepeno se udaljavajući od Rusije. Prošlog maja je jermenski parlament usvojio zakon kojim je pokrenut proces pristupanja EU, a Pašinjan je u kampanji obećao da će u naredne dvije godine obezbijediti bezvizni režim sa Evropom.
Otkako je Jermenija započela zaokret ka Zapadu, EU je povećala finansijsku podršku zemlji, dodjeljujući 30 miliona evra za jermenske oružane snage, dok je za razvoj privrede i evropsku integraciju izdvojeno 270 miliona evra.
Jerevan je takođe nedavno potpisao deklaracije o strateškom partnerstvu sa Velikom Britanijom i Francuskom.
Prvi samit Jermenije i EU održan je u Jerevanu početkom maja ove godine, a među gostima je bio i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, kojem je to bila prva zvanična posjeta zemlji.
To je izazvalo bijes u Moskvi. Pašinjan je nakon skupa naglasio da njegova zemlja „nije saveznik Rusije“ kada je riječ o ratu u Ukrajini.
I francuski predsjednik Emanuel Makron iskoristio je skup u Jerevanu da optuži Rusiju za izdaju, jer nije pružila pomoć Jermeniji tokom sukoba sa Azerbejdžanom oko Nagorno-Karabaha, piše „Vašington post“.
Rusija nije bila uz Jermeniju, baš kao što nije bila ni uz Venecuelu, Siriju ili Iran – rekao je Makron.
Nova stranica u odnosima SAD i Jermenije
Pored približavanja EU, Pašinjanova vlada intenzivira dijalog sa SAD.
Dvije zemlje nedavno su potpisale Povelju o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu, kao i memorandum o saradnji u oblasti rijetkih zemnih elemenata.
Prošlog avgusta su Jermenija i Azerbejdžan otvorili put ambicioznom logističkom projektu nezvanično nazvanom „Trampova ruta“, koji je usmjeren na povezivanje Azerbejdžana sa enklavom Nahičevan preko južne Jermenije, navodi „Dojče vele“.
Pašinjanova stranka opisuje buduće odnose sa Rusijom kao „transformaciju“, a ne kao saveznički odnos. Prema njima, razlog za to je diverzifikacija spoljne politike.
Pritisak iz Moskve
Na približavanje Jerevana Zapadu, Moskva – koja i dalje održava veliku vojnu bazu na teritoriji Jermenije – odgovorila je sve većim pritiscima. Samo nekoliko dana prije izbora zabranila je uvoz jermenskog cvijeća, voća, povrća, alkoholnih pića i mineralne vode.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin insistira da Jermenija ne može istovremeno da bude članica Evroazijske ekonomske unije – trgovinskog bloka koji okuplja Kazahstan, Bjelorusiju i Kirgistan – i EU.
Rekao je da je „nemoguće pomiriti to dvoje“.
Takođe je upozorio na moguće posljedice, uključujući gubitak oko 14 odsto BDP-a bez ruskih investicija. Moskva je već povukla svog ambasadora iz Jerevana i zaprijetila raskidanjem sporazuma iz 2013. kojim je Jermeniji bio omogućen bescarinski uvoz prirodnog gasa i naftnih derivata, navodi „Kijev indipendent“.
Ukrajinski scenario
Putin je sa samita Evroazijske ekonomske unije u Kazahstanu krajem maja, kojem Pašinjan nije prisustvovao, upozorio Jermeniju da ne teži bližim vezama sa EU, navodeći „ukrajinski scenario“. Putin je krajem maja pozvao Jermeniju da što prije organizuje referendum o članstvu u EU.
On je upozorio da bi usvajanje evropskih standarda moglo dovesti do prekida ekonomske saradnje između Moskve i Jerevana.
– Kriza u Ukrajini počela je pokušajima pridruživanja EU – rekao je Putin.
Pašinjan je dodatno naljutio Kremlj odbijanjem poziva da prisustvuje proslavi Dana pobjede u Moskvi.
Rusija je takođe optužena za miješanje u jermenske izbore. Prema Rojtersu, Moskva je planirala da vrati u zemlju hiljade rusko-jermenskih državljana kako bi glasali na izborima u nedjelju.
Šta dalje
Ključno pitanje sada je šta slijedi dalje za Jerevan i Moskvu.
Ričard Giragosijan, direktor Centra za regionalne studije u Jermeniji, rekao je „Juronjuzu“ da očekuje „nastavak oprezne politike“ Jermenije prema Rusiji.
On smatra da „ovo nije pitanje EU protiv Rusije, već pažljivo balansiranje jermenske vlade“.
– Vidim da će tenzije sa Rusijom, koje postoje već neko vrijeme, relativno brzo početi da jenjavaju. Drugim riječima, očekujem da će ponovo izabrani premijer Jermenije najprije otići u Moskvu kako bi uvjerio Rusiju da Jermenija ostaje posvećena Evroazijskoj ekonomskoj uniji. Rusija će zauzvrat ublažiti ograničenja za jermenski uvoz i izvoz, iako se dugoročno i dalje oslanja na ekonomiju i trgovinu kao na strukturni instrument uticaja na Jermeniju – rekao je on