Premijer Benjamin Netanyahu i njegov rival Gadi Eisenkot iznijeli su suprotstavljene tvrdnje o tome kome pripada pravo da vodi Izrael nakon izbora održanih u utorak. Netanyahu je pozvao na formiranje desničarske vlade, dok je Eisenkot poručio da su birači odbacili dugogodišnjeg izraelskog lidera. Prvi rezultati prebrojavanja, međutim, nisu pokazali jasnog pobjednika.
Izraelska Centralna izborna komisija nastavila je u srijedu prebrojavati glasove, a konačni rezultati vjerovatno neće biti poznati prije četvrtka. Ovo su prvi izbori od napada predvođenog Hamasom 7. oktobra 2023. godine.
Na osnovu oko 48,4 posto prebrojanih glasova, Netanyahuovom bloku predviđalo se 55 mandata, Eisenkotovom 50, a arapskim strankama 15, objavili su izraelski mediji. Taj odnos mogao bi se promijeniti tokom daljnjeg prebrojavanja.
Oba bloka tako ostaju ispod 61 mandata potrebnog za većinu u Knessetu, koji ima 120 zastupničkih mjesta. Ni Netanyahu ni Eisenkot nisu proglasili pobjedu.
Iako bi takav rezultat predstavljao udarac Netanyahuu i njegovoj nacionalističko-vjerskoj koaliciji, politička blokada mogla bi mu ići u prilog. Ovaj 77-godišnjak mogao bi ostati na čelu vlade u tehničkom mandatu tokom vjerovatno dugih koalicionih pregovora, pa čak i do održavanja novih izbora.
Netanyahuov blok isključuje mogućnost formiranja vlade s arapskim strankama, koje su kampanju vodile obećavajući smjenu premijera i njegovih krajnje desnih saveznika. Eisenkot, lider stranke Yashar i bivši načelnik Generalštaba, također je gotovo potpuno isključio mogućnost formiranja vlade s arapskim strankama, što mu dodatno otežava put do vlasti.
Krajnje desnim vjerskim strankama koje predvode Itamar Ben-Gvir i Bezalel Smotrich predviđalo se ukupno 13 mandata unutar Netanyahuovog bloka, bez značajnijeg rasta podrške bilo kojoj od njih.
Obraćajući se pristalicama poslije tri sata ujutro u izbornom štabu Likuda u Jerusalemu, Netanyahu je pozvao na formiranje „snažne, desničarske nacionalne vlade“.
Istakao je i vojne uspjehe Izraela te nagovijestio mogućnost nove zajedničke akcije s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom protiv Irana.
„Pred Izraelom je jedinstvena historijska prilika da, zajedno s našim partnerom predsjednikom Trumpom, jednom zauvijek uklonimo egzistencijalnu prijetnju Irana. Ali skriveni interesi ne smiju nas odvratiti od ove svete misije“, rekao je Netanyahu.
Trump, koji je podržao Netanyahua, rano u srijedu je, nakon predizbornog putovanja u Teksas, upitan o izraelskim izborima. Ocijenio je da je Netanyahu ostvario veoma dobar rezultat.
„Znate, prilično je tijesno, što je vrlo dobar rezultat. Mislim da mu je moja podrška mnogo pomogla, a čuo sam da je zaista dobro prošao. Mogla bi biti pobjeda ili izjednačenje. Izjednačenje se u ovom slučaju na neki način smatra pobjedom, jer je to velika šahovska partija“, rekao je Trump.
Eisenkot je poručio da je javnost glasala protiv Netanyahuovog ostanka na premijerskoj funkciji i pozvao ga da se povuče iz politike. Istovremeno je upozorio na korištenje sigurnosti Izraela u političke svrhe.
„Netanyahu je premijer u tehničkom mandatu, bez mandata i povjerenja građana“, rekao je Eisenkot, pozivajući sigurnosni aparat da se „odlučno suprotstavi“ svakom pokušaju stavljanja političkih interesa ispred sigurnosti Izraela.
Izlaznost je iznosila 77,7 posto, objavila je Centralna izborna komisija. To je najviša izlaznost u više od dvije decenije i približno sedam procentnih poena više nego 2022. godine.
Rascjepkanost izraelskog političkog sistema manjim strankama daje mogućnost da odlučuju o formiranju vlasti. Nakon ranijih izbora koalicioni pregovori trajali su sedmicama ili mjesecima. Ako nijedan blok ne uspije formirati vladu, mogli bi biti raspisani novi izbori, čemu se Eisenkot usprotivio, ukazujući na visoku izlaznost.
Izraelski šekel blago je oslabio nakon neizvjesnog izbornog ishoda.
Ako se projekcije potvrde, Netanyahuov desničarski blok, koji je u jednom trenutku imao 68 mandata, ostat će ispod 61 mandata potrebnog za vlast, bez jasnog puta do formiranja vlade.
Eisenkot, koji ima 66 godina i koji je u ratu u Gazi izgubio sina i dvojicu nećaka, nametnuo se kao Netanyahuov najsnažniji izazivač. U kampanji je isticao svoje iskustvo u oblasti sigurnosti, dok se u unutrašnjoj politici pozicionirao kao centrista.
U politiku je ušao prije samo četiri godine. Nakon Hamasovog napada 2023. pridružio se Netanyahuovom ratnom kabinetu, ali ga je napustio osam mjeseci kasnije, kritikujući premijerovo vođenje zemlje.
Eisenkot nudi zaokret u odnosu na Netanyahuovo liderstvo i njegove krajnje desne saveznike, ali zadržava tvrdi pristup sigurnosti, koji se dodatno učvrstio nakon Hamasovog napada 2023. Protivi se palestinskoj državnosti i poručuje da vojno krilo Hamasa mora biti uništeno ili rasformirano.
Eisenkot smatra da je izraelski odgovor — rat u kojem je, prema zdravstvenim vlastima u Gazi, ubijeno više od 74.000 Palestinaca — bio neuspješan jer Hamas i dalje drži vlast.
U sjedištu Zajedničke liste, saveza nekoliko arapskih stranaka, objavu izlaznih anketa dočekali su zvižduci i aplauz, u izbornoj noći obilježenoj historijskom izlaznošću palestinskih građana Izraela.
„Odbacujemo okupaciju i rasizam i ostat ćemo ovdje“, rekla je Faten Gattas, kandidatkinja Zajedničke liste, u govoru u sjedištu saveza u Nazaretu. Kandidati su se nadali da će im visoka izlaznost arapskih birača omogućiti presudnu ulogu u sprečavanju povratka Netanyahuove koalicije na vlast.
Birači su na izbore izašli suočeni s traumom najsmrtonosnijeg dana u historiji Izraela, kada je Hamas ubio 1.200 ljudi i oteo 251 osobu, te ratovima koji su uslijedili u Gazi, s libanskim Hezbollahom i Iranom.
Dok je Netanyahu bio izložen kritikama zbog najvećeg sigurnosnog propusta u zemlji, tvrdio je da je Izrael i svijet učinio sigurnijim ubistvima najviših vođa Hamasa, Hezbollaha i Irana.
Politike njegove desničarske koalicije izazvale su duboke podjele u zemlji i dodatno produbile međunarodnu izolaciju Izraela. Netanyahu se, međutim, predstavljao kao lider koji ima odlučnost da se suprotstavi neprijateljima zemlje.
Netanyahu je bio premijer gotovo 19 od posljednjih 30 godina i više puta je preživio političke krize. Njegovi protivnici uspjeli su ga ukloniti s premijerske funkcije samo jednom od 2009. godine, nakon četiri izbora bez jasnog ishoda u dvije godine. Osamnaest mjeseci kasnije vratio se na vlast.
Na izbore je izašao suočen s dugogodišnjim optužbama za korupciju, koje negira, te kritikama zbog obavještajnih propusta koji su omogućili napad militanata predvođenih Hamasom.