Klimatska konferencija u Bonnu najvažniji je događaj nakon
potpisivanja Pariškog klimatskog sporazuma jer se sada međunarodna
zajednica suočava s velikim izazovom zbog odluke američkog predsjednika
Donalda Trumpa o napuštanju Sporazuma. U Zoomu donosimo kratki
klimatski vodič kako biste lakše mogli pratiti pregovore u Bonnu.
1. Što je Pariški klimatski sporazum?
Međunarodni sporazum koji je u Parizu u prosincu 2015.
potpisalo gotovo 200 zemalja. Svjetski lideri, među kojima i tadašnji
američki predsjednik Barack Obama, dogovorili su se tada da će poduzeti
mjere kako bi se razina porasta globalne temperature do kraja 21.
stoljeća zadržala ispod dva Celzijeva stupnja. Sporazum je stupio na
smnagu 4. studenoga 2016. godine, nakon što ga je ratificiralo 55
zemalja koje zajednički pridonose količini od 55 posto emisije
stakleničkih plinova.
Hrvatski sabor ratificirao je Pariški klimatski sporazum u ožujku ove godine.
2. Zašto se SAD povlači iz Pariškog klimatskog sporazuma?
Tijekom
predsjedničke kampanje Donald Trump u više je navrata najavio da će
povući SAD iz Pariškog klimatskog sporazuma, razmećući se izjavama da su
klimatske promjena “kineska podvala s ciljem da se naškodi američkoj
industriji”. Prema pravno obvezujućoj proceduri, SAD može napustiti
Pariški klimatski sporazum za tri godine.
Trump želi nove
pregovore oko američkih obaveza jer se SAD obavezao na uplaćivanje tri
milijarde dolara za implementaciju sporazuma, a za vrijeme Obamine
administracije uplaćena je trećina tog iznosa. Inače, nova američka
administracija sastavljena je velikim dijelom od klimatskih skeptika.
3. Tko su klimatski skeptici?
Ljudi
koji negiraju klimatske promjene. S jedne strane to su stručnjaci s
drugih područja, često geolozi, društvenjaci koji ne razumiju
problematiku klimatskih promjena, te razni amaterski znanstvenici. Tu su
i tzv. trgovci sumnjom. Oni imaju neki interes u tome da šire sumnje
jer ih za to plaćaju razne lobističke skupine. Jedan od najpoznatijih
slučajava “trgovine sumnjom” razotkriven je 2011. godine kada je
astrofizičar dr. Willie Soon, poznat kao jedan od glavnih oponenata
Međuvladina panela za klimatske promjene (IPCC), priznao da je od 2005.
do 2007. godine od tekaškoga naftnog diva Exxon Mobilea za svoja
istraživanja primio 335.000 dolara. Inače, jedna od glavnih teza koje
Soon zagovara jest da je topljenje leda na Arktiku izazvano varijacijama
u Sunčevu zračenju te da polarni medvjedi nisu primarno ugroženi
klimatskim promjenama.
4. Što je učinak staklenika?
U
prirodi se zbiva proces sličan onome u stakleniku: ugljični dioksid,
metan, dušikovi oksidi i drugi plinovi u atmosferi upijaju toplinsko
zračenje i usmjeravaju ga prema Zemlji. Bez postojanja tih plinova život
u današnjem smislu ne bi bio moguć.
Primjerice, sa smanjenom
količinom ugljičnog dioksida u atmosferi Zemlja bi bila negostoljubivo
hladna kao npr. Mars (minus 20 Celzijevih stupnjeva), a kada bi taj plin
dominirao u atmosferi, naš bi planet poput Venere dostigao zvjezdanih
500 Celzijevih stupnjeva.
5. Što su klimatske promjene?
Klima
se na našem planetu mijenjala pa je tako Zemlja u protekla dva milijuna
godina prolazila cikluse ledenih doba i toplijih perioda. No sadašnje
zagrijavanje Zemlje događa se znatno brže nego u prošlosti. Znanstvenici
danas sa 95-postotnom vjerojatnošću tvrde da je čovjekova aktivnost od
početka industrijske revolucije dovela do globalnog zagrijavanja.
6. Koje su zemlje najveći emiteri stakleničkih plinova?
Kina
je odgovorna za 20 posto emisije, a SAD za 17,9 posto doprinosa
globalnoj emisiji stakleničkih plinova. Prema Pariškom sporazumu, SAD se
obavezao smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 26 do 28 posto do
2025. godine u odnosu na razine iz 2005. godine. Gledajući emisiju po
glavi stanovnika, na prvom mjestu je SAD, a slijede ga Australija,
Kanada, Nizozemska i Japan.
7. Kakva su predviđanja o rastu globalne temperature i razine mora u 21. stoljeću?
Međuvladin
panel za klimatske promjene (IPCC) prognozira u 21. stoljeću rast
globalne temperature između 1,5 i 4,5 Celzijevih stupnjeva. U istom
razdoblju globalna razina mora mogla bi narasti između 29 i 82
centimetra.
8. Koliko je porasla temperatura na Zemlji, a koliko razina mora u zadnjih 100 godina?
U
posljednjih 100 godina globalna temperatura zraka narasla je za oko 0,8
Celzijevih stupnjeva. Glavnina toga porasta, čak 0,6 Celzijevih
stupnjeva, zabilježena je nakon 1950. godine. Nadalje, u posljednjih 100
godina globalna razina mora narasla je za oko 17 centimetara.
9. Zašto je važno držati rast temperature u 21. stoljeću ispod dva stupnja?
Rast
temperature do dva stupnja smatra “pragom tolerancije” na koji bi se
čovječanstvo do kraja stoljeća moglo prilagoditi. Znanstvenici smatraju
da će temperatura u slučaju scenarija “business as usual”, tj. ako se
nastavi kao dosad, do kraja 21. narasti između tri i četiri stupnja. No,
taj scenarij znači šest do osam stupnjeva zagrijavanja do 2300. godine
jer se ono neće zaustaviti. To znači da će naš planet biti posve
transformiran i nemoguć za život mnogim ljudima.
10. Kako će se rast globalne temperature odraziti na Hrvatsku?
Hrvatska
je zemlja s malom emisijom po stanovniku, ali je ranjiva na klimatske
promjene. Prema DHMZ-u regionalni klimatski modeli za bliže razdoblje te
uz scenarije smanjenja porasta koncentracije stakleničkih plinova,
pokazuju vrlo izvjesne promjene na području Hrvatske reda od jednog
Celzijevog stupnja. No, s približavanjem kraja 21. stoljeća i uz
najpesimističnije scenarije, promjene u temperaturi zraka mogu biti i
više od 6 Celzijevih stupnjeva ljeti. Klimatski modeli vrlo jasno
ukazuju na povećanje broja, trajanja i intenziteta događaja s visokim
temperaturama na području čitave Hrvatske. Istovremeno, suprotan trend
se očekuje za ekstremne događaje vezane uz niske temperature zraka.