Novi podsoj ebole koji se širi centralnom Afrikom možda je prešao sa voćnih slijepih miševa na ljude u prvom incidentu te vrste! Istraživači sada žure da obuzdaju bolest u Demokratskoj Republici Kongo, gdje je najmanje 204 ljudi umrlo, a procjenjuje se da je zaraženo 870 osoba.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je u petak pojačala upozorenje, podigavši nivo prijetnje sa “visokog” na “veoma visok”. Zdravstveni zvaničnici vjeruju da se epidemija možda tiho širila mjesecima prije nego što je identifikovana. Najranija poznata žrtva bila je medicinska sestra u istočnom gradu Bunija koja se razboljela 27. aprila, iako stručnjaci sumnjaju da je virus već dugo kružio neotkriven.
Razmjere krize dramatično su porasle za samo nekoliko dana. Otkako je SZO prošle sedmice u nedjelju proglasila vanrednu situaciju u javnom zdravlju, broj sumnjivih slučajeva porastao je sa 246 na oko 750, dok je broj umrlih porastao sa 65 na 177.
Treća epidemija za 12 godina
Ovo je već treća najveća epidemija ebole ikada zabilježena, iza razorne epidemije koja je trajala od 2014. do 2016. godine i koja je odnijela 11.300 života i epidemije od 2018. do 2020. koja je usmrtila 2.300 ljudi.
Naučnici kažu da trenutnu epidemiju pokreće “Bundibugyo” ebola – rijedak soj koji je prethodno viđen samo u dvije relativno male epidemije u Ugandi 2007. i DR Kongo 2012. Međutim, genetsko sekvenciranje pokazalo je da se ova verzija značajno razlikuje od ranijih epidemija, što ukazuje na novi prenos sa životinja na ljude.
“Trenutna epidemija gotovo sigurno predstavlja novi prenos sa divljih životinja na ljude”, rekao je Aris Kacurakis, profesor evolucije i genomike na Univerzitetu Oksford.
Stručnjaci vjeruju da bi voćni slijepi miševi mogli biti odgovorni, iako još nije identifikovan definitivan izvor.
Dejvid Metjuz, profesor virusologije na Univerzitetu u Bristolu, rekao je da su slijepi miševi najvjerovatniji krivac zbog njihove poznate povezanosti sa ranijim epidemijama ebole.
“Ali to je pretpostavka i početna tačka za traženje boljih dokaza”, dodao je. Poznato je i da primati u divljini prenose virus.
Pojava drugačijeg soja ebole stvorila je velike probleme zdravstvenim radnicima. Postojeće vakcine i tretmani razvijeni su protiv soja Zair, koji je bio odgovoran za prethodne velike epidemije, i nisu efikasni protiv soja Bundibugyo.
Trenutno ne postoje odobrene vakcine, tretmani ili brzi dijagnostički testovi posebno namijenjeni ovom soju, što ozbiljno ograničava napore da se zaustavi prenos.
Trudi Lang, profesorka istraživanja globalnog zdravlja na Univerzitetu Oksford, upozorila je da bolest u početku može ličiti na malariju, što otežava njeno prepoznavanje u ranim fazama. Iako stručnjaci naglašavaju da su šanse za širenje na Zapadu male jer se ebola prenosi tjelesnim tečnostima, a ne vazduhom, Lang upozorava da svijet ne smije ignorisati situaciju.
“Možda djeluje kao dalek problem, ali svijet mora reagovati. Iako ovo nije kovid, ljudi ipak ulaze u avione”, rekla je Lang.
Ona ističe da bez globalno koordinisanog odgovora ostajemo izloženi novim bolestima.
Takođe raste strah da bi epidemija mogla da se proširi i na susjedni Južni Sudan, koji se već suočava sa nasiljem, poplavama i nestašicom hrane.
“Potencijal za brzo širenje virusa je veoma visok – to je potpuno promijenilo dinamiku”, rekao je dr Abdirahman Mahamud iz SZO.
Napori za odgovor suočavaju se s velikim preprekama. Prošle sedmice zapaljeni su šatori u centrima za liječenje nakon što rodbini nije dozvoljeno preuzimanje tijela žrtava.
Neki zaraženi pacijenti su pobjegli iz improvizovanih objekata, što dodatno povećava rizik širenja.
Alasdair Munro, imunolog sa Univerziteta u Sautemptonu, naveo je da Bundibugyo ebola ima smrtnost od oko 32 odsto, u poređenju sa oko 79 odsto kod Zair soja.
“Sama činjenica da se smatra ‘blažom’ ebolom je zabrinjavajuća”, rekao je.
Ljekari ističu da se preživljavanje značajno povećava uz brzu medicinsku pomoć.
Podsjećamo, i Uganda je već prijavila slučajeve povezane s epidemijom – pet zaraženih i jedan smrtni slučaj.
Američki hirurg zaražen virusom evakuisan je u Njemačku, dok je drugi ljekar prebačen u Češku radi izolacije.
Međunarodni naučnici pokušavaju prilagoditi postojeće terapije i vakcine. U planu su testiranja eksperimentalnih tretmana, uključujući terapije antitijelima i antivirusne lijekove.
Istraživači sa Univerziteta Oksford već rade na novoj vakcini, ali SZO upozorava da će proći mjeseci prije nego što bude spremna za testiranje.
Paralelno se razvijaju i šire vakcine protiv više srodnih virusa, ali su te studije još u ranoj fazi.
Stručnjaci upozoravaju da je epidemija izmakla kontroli i zbog slabog zdravstvenog sistema u pogođenom regionu, gdje su milioni ljudi raseljeni i suočeni s glađu.
“Ovo je izuzetno ranjivo područje sa preopterećenim sistemom”, zaključuju stručnjaci.
CEPI je saopštio da će ova epidemija biti test sposobnosti svijeta da razvije vakcinu u roku od 100 dana.
“Da li smo spremni? Ne. Ali ovo će pokazati gdje smo trenutno”, poručuju iz CEPI-ja.