Donald Trump postao je toliko politički toksičan u Evropi da ga čak i njegovi najbliži ideološki saveznici sve više doživljavaju kao teret. Evropski desničarski populisti počeli su se distancirati od američkog predsjednika i prije teškog poraza mađarskog premijera Viktora Orbána na nedjeljnim parlamentarnim izborima, uprkos Trumpovoj ponovljenoj podršci i posjeti američkog potpredsjednika JD Vancea u završnici kampanje. Orbánov poraz, uz posljedice rata u Iranu i Trumpovu svađu s papom, samo je ubrzao njihovo povlačenje, piše Politico.
„Moramo se držati po strani“, poručila je Marine Le Pen stranačkim kolegama iz Nacionalnog okupljanja na sastanku u utorak, prema riječima visokog zvaničnika stranke koji je bio prisutan.
Za italijansku premijerku Giorgiu Meloni prekretnica su bili Trumpovi napadi na papu Lava. No, svrstavanje uz Papu za nju je bilo i pitanje političke pragmatičnosti, s obzirom na njenu katoličku biračku bazu i činjenicu da Evropljani od Bolonje do Budimpešte krive američkog predsjednika za sukob na Bliskom istoku i rastuće troškove energije.
Poraz u Mađarskoj kao upozorenje
„Orbánov poraz ne može se pripisati samo zamoru birača“, rekao je visoki zvaničnik Nacionalnog okupljanja, koji je, kao i drugi sagovornici, pristao govoriti pod uslovom anonimnosti kako bi podijelio detalje privatnih razgovora. „U sadašnjim okolnostima, bliskost sa Sjedinjenim Državama nije dobro prošla kod mađarskih birača.“
Kako bi se dovelo u najbolju poziciju za pobjedu na francuskim predsjedničkim izborima sljedeće godine, Nacionalno okupljanje vjerovatno će nastojati izbjeći percepciju bliskosti s Trumpovom administracijom.
S druge strane Rajne, poslanici Alternative za Njemačku (AfD) primjenjuju sličan pristup s obzirom na ključne regionalne izbore koji ih očekuju u septembru.
Torben Braga, poslanik AfD-a i član spoljnopolitičkog odbora njemačkog parlamenta, Bundestaga, rekao je da, iako neki vide prednosti u održavanju veza s Trumpom, „u specifičnom izbornom kontekstu to nije naročito obećavajući pristup“.
Njegov stranački kolega Matthias Moosdorf na platformi X napisao je da je „razmetljivo pokazivanje prijateljstva“ između Budimpešte i Trumpove administracije, uključujući Vanceovu podršku Orbánu, mađarskom lideru „visjelo kao mlinski kamen oko vrata“.
Globalne ambicije i lokalne računice
Kada se Trump prošle godine vratio u Bijelu kuću, činilo se da bi mogao podstaći slične antiimigracione populističke pokrete koji su se borili za vlast ili relevantnost. Trumpova administracija čak je formalizovala svoje napore u njegovanju međunarodne mreže ideoloških saveznika kao dio svoje strategije nacionalne bezbjednosti.
AfD je u Trumpovoj podršci isprva vidio priliku za sticanje legitimiteta i povećanje pritiska na konzervativce kancelara Friedricha Merza da ukinu njemački „sanitarni kordon“, neformalnu barijeru koja je na snazi od kraja Drugog svjetskog rata kako bi se spriječilo učešće krajnje desnice u vlasti.
Liderka AfD-a Alice Weidel i dalje nastoji održati dobre odnose svoje stranke s Trumpovom administracijom. Novinarima je rekla kako ne smatra da su bliske veze s Trumpom opterećenje te da vjeruje kako je „Orbán vodio vrlo dobru kampanju“.
Nacionalno okupljanje Marine Le Pen bilo je skeptičnije, s obzirom na Trumpovu nepopularnost među francuskim biračima, pa i među vlastitim biračkim tijelom. „Još od napada na Kapitol 2021. godine, nakon Trumpovog izbornog poraza, Marine Le Pen je shvatila da nije pametno previše mu se približavati. Vrlo je oprezna i drži se po strani“, rekao je bivši zvaničnik suparničke krajnje desne stranke.
Bliske veze s Washingtonom „mogu biti teret i mogu se pogrešno protumačiti“, potvrdio je jedan od bliskih saradnika Marine Le Pen. „Volimo naše prijatelje u Washingtonu, ali ne želimo da nam oni govore šta da radimo.“
To ne znači da Le Pen nije sarađivala s administracijom kada joj je to odgovaralo. Louis Aliot, gradonačelnik Perpignana, predstavljao je Nacionalno okupljanje na komemoraciji za ubijenog desničarskog podcastera Charlieja Kirka prošle godine. Le Pen i predsjednik stranke Jordan Bardella bili su među francuskim političarima koji su prihvatili poziv na sastanak s američkim ambasadorom u Francuskoj, Charlesom Kushnerom.
Visoki zvaničnik Nacionalnog okupljanja, ranije citiran, rekao je da sastanak s Kushnerom „pokazuje da smo sposobni razgovarati s velikim svjetskim akterima“.
Orbánovo nasljeđe živi dalje
Američko-izraelski rat s Iranom ubrzao je preispitivanje među Trumpovim ideološkim saveznicima, a rukovodstvo AfD-a sve se više distancira od njegove administracije.
Međutim, veliki dio Orbánovog nasljeđa ostaje kao model koji krajnja desnica može i dalje slijediti. Orbán je ponudio obrazac za populističku agendu u Evropi: konfrontacijski stav prema institucijama EU te napade na vladavinu prava i medijsku scenu. Mnoge nacionalističke stranke širom Unije prihvatile su takve taktike na domaćem terenu.
Ti stavovi nisu nužno koštali Orbána izbora; mnogi političari krajnje desnice pobjedu Pétera Magyara pripisuju njegovom fokusu na korupciju i svakodnevne probleme građana.
S obzirom na to da neprijateljstvo prema Bruxellesu nije presudilo ishod izbora, Orbánov poraz neće značiti „kraj borbe“ protiv Evropske komisije, rekao je već citirani bliski saradnik Marine Le Pen. „Potrebna nam je velika zemlja da predvodi pobunu“, dodao je saradnik. „Ako mi pobijedimo 2027., druge zemlje će nas slijediti.“