Evropa ulazi u novo razdoblje izrazito visokih temperatura. Toplotni talas, koji je već zahvatio jugozapad kontinenta, tokom ove sedmice postepeno će se širiti prema sjeveru i istoku, a zatim i prema srednjoj Evropi, Italiji i Balkanu, prenosi Severe Weather Europe.
Prema aktuelnim prognozama, snažno polje visokog pritiska zadržalo se nad zapadnom i jugozapadnom Evropom. Takav sistem djeluje poput svojevrsnog „poklopca“ koji zadržava vruć vazduh i sprječava prodor svježijeg zraka sa Atlantika. Zbog toga su Španija, Portugal i Francuska već danima pogođeni ekstremnim temperaturama, koje su od 10 do 15 stepeni više od prosjeka za ovo doba godine, a na pojedinim mjestima prelaze i 40 stepeni.
Vrućine stižu na Balkan
Najveći dio vrelog vazduha trenutno se nalazi iznad zapadne Evrope, ali se tokom vikenda i početkom naredne sedmice očekuje njegovo širenje prema srednjoj Evropi, Alpima, Italiji i Balkanu.
Na Balkanu se predviđa značajan porast temperatura. U mnogim područjima one bi mogle dostići srednje i visoke tridesete, dok se lokalno očekuju i vrijednosti oko 40 stepeni.
Prema prognozama, najtoplija vazdušna masa naredne sedmice zadržaće se nad južnom Italijom i dijelovima Balkana, gdje bi maksimalne dnevne temperature mogle dosezati između 38 i 41 stepen. Očekuje se da će toplotni talas potrajati više dana, bez naglog zahlađenja.
Šta je toplotna kupola?
Glavni uzrok ovog talasa vrućina je takozvana „toplotna kupola“. Riječ je o području visokog pritiska koje se zadržava nad velikim dijelom kontinenta i sprečava raspršivanje toplog vazduha.
Ovakav sistem funkcioniše poput poklopca na loncu – vazduh se spušta prema tlu, dodatno zagrijava i zadržava toplotu blizu površine. Kada se ovakav obrazac zadrži duže vrijeme, temperature mogu postati ekstremno visoke.
Noći pritom često ne donose značajno osvježenje, naročito u urbanim sredinama, gdje se bilježe takozvane tropske noći – kada temperatura ni tokom noći ne pada dovoljno da bi se prostor i ljudi rashladili.
Raste opasnost od požara
Dugotrajne vrućine i nedostatak padavina dodatno isušuju tlo. Prema podacima Severe Weather Europe, u mnogim dijelovima kontinenta zemljište je već izrazito suvo nakon vrlo toplog kraja maja i snažnog toplotnog talasa krajem juna.
Zbog visokih temperatura, niske vlažnosti i ubrzanog isparavanja raste i rizik od požara. Veliki požari već su zabilježeni u Portugalu, Španiji i južnoj Francuskoj, gdje su temperature prelazile 40 stepeni.
Ako se prognoze ostvare, situacija bi se mogla dodatno pogoršati tokom naredne dvije sedmice, uz mogućnost više uzastopnih dana sa temperaturama između 35 i 40 stepeni.
Opasnost po zdravlje
Dugotrajne vrućine predstavljaju ozbiljan rizik po zdravlje, posebno za starije osobe, djecu, hronične bolesnike i ljude koji rade na otvorenom.
Produžena izloženost visokim temperaturama može dovesti do dehidracije, iscrpljenosti i toplotnog udara. Rizik je dodatno povećan tokom toplih noći, kada se organizam ne uspijeva adekvatno rashladiti.
Poseban problem predstavljaju gradske sredine, gdje asfalt, beton i zgrade dodatno zadržavaju toplotu, zbog čega je subjektivni osjećaj vrućine još izraženiji.