Severe Weather Europe na svojoj internetskoj stranici u četvrtak piše
da svi modeli potvrđuju rađanje uragana koji bi se mogao formirati
krajem četvrtka ili u petak ujutro. Postoji mogućnost da bi na svojoj
putanji u subotu mogao udariti u obale Grčke, uključujući i otok Kretu,
te potom tijekom nedjelje nastaviti prema Egejskom moru i zapadnim
obalama Turske.
Jaki vjetrovi i poplave opasne po život
Na modelima za nedjelju mediken bi se sa svojim snažnim vjetrovima
trebao premjestiti na sjever nad Egejsko more ili čak do turskih obala
gdje bi mogao uzrokovati opasne poplave. Snažni i ekstremni vjetrovi
mogli bi zaprijetiti južnoj Grčkoj, Egejskom moru, Kreti i Turskoj.
Prema modelima, njegovi udari mogli bi prelaziti brzine od 150 km na
sat. Moguće su i obilne oborine u kojima bi ukupno do nedjelje navečer
moglo pasti između 200 i 450 mm kiše. To pak znači da bi neke krajeve
mogle ugroziti razorne poplave i klizanja tla opasni po život, osobito
na jugu Grčke i na grčkim otocima. Prema nekim novijim informacijama
mediken se kreće prema grčkim otocima, osobito prema Kreti, pa postoji
mogućnost da grčko kopno neće biti izravno na udaru.
Obilne kiše u Libiji i Tunisu prošli su tjedan već odnijele najmanje pet života.
Hrvatska neće biti na udaru
Stručnjaci Državnog hidrometeorološkog zavoda prate stvaranje
uragana. Dežurni prognostičar DHMZ-a Tomislav Kozarić rekao je da se
utjecaj medikena bi trebao osjetiti u hrvatskim krajevima.
”Za Hrvatsku neće imati učinka. Ostat će južno od Otrantskih vrata
tako da neće imati utjecaja na Jadran. Njegovi vjetrovi su snažni
lokalno, a što se ide dalje oni sve više slabe. To nisu veliki sustavi, a
on je jednostavno predaleko”, rekao je za Index.
”Mediken je vrsta mediteranskog uragana. Njegov naziv dolazi od
riječi Mediteran i hurricane (uragan, op.a.). To su razmjerno rijetke
meteorološke pojave u Sredozemlju. Većina tih sustava ima jačinu slabiju
od tropskih oluja. Eventualno dosežu kategoriju 1 Saffir-Simpsonove
ljestvice. Za njihov razvoj bitno je da morska površina bude relativno
topla, a nastaju najčešće tijekom kraja ljeta i početkom jeseni prilikom
prodora hladnijeg zraka. Dimenzije im se kreću do oko 780 km, a životni
vijek im je od pet do šest dana. Brzine vjetrova mogu dosezati oko 140
km/h”, pojasnio je atmosferski fizičar DHMZ-a.
”Ovaj novi mogao bi nastati sutra u Jonskom moru. Prema prognozama,
ako se formira, prvo bi se trebao približavati južnoj Italiji, a potom u
subotu okrenuti prema Grčkoj i Turskoj gdje bi se raspao. Prognoze su
da bi brzine njegovih vjetrova mogle dosezati oko 120 km/h, a Grčkoj
može donijeti velike količine kiše”, pojasnio je.
Mogući i na Jadranu
Medikeni su rijetka pojava u Mediteranu, no bilo je nekih koji se pamte.
Primjerice, mediken nazvan Numa, koji je pogodio Grčku 2017., uzrokovao je velike poplave i odnio 20-ak života.
Ciklona Faust, koja je imala neka obilježja medikena, pogodila je 4.
prosinca 2008. godine južnu Dalmaciju, a jedan je zaprijetio Jadranu i
2015.
Klimatolozi smatraju da bi se njihov broj mogao povećati s klimatskim promjenama.