Često se zaboravlja da je Hrvatska u ovu sezonu ušla s čak 6,6 posto
više registriranih smještajnih kapaciteta nego prošle godine, pa bi
unatoč optimističnom ministru, Hrvatska umjesto turističkih rekorda
mogla imati pad prosječnog prihoda u turizmu.
Isto tako, u prvih šest mjeseci zabilježen je rast od šest posto u
broju dolazaka turista i noćenjima, što je puno manje od najavljenih 10
posto koje je isticao Cappelli početkom ove godine. To je, prije svega,
posljedica lošijih rezultata u lipnju i srpnju ove godine. U prvom
tjednu kolovoza zabilježen je čak i pad pa su na Jadranu ovih dana
požurili smanjivati cijene.
Stagnacija o kojoj se ne priča
Iako je jasno da već sada možemo govoriti o stagnaciji u hrvatskom turizmu, Cappelli nije zabrinut.
“Nisam zabrinut za brojke o kojim se ovih dana govori, ima li turista
više ili manje”, rekao je nedavno Cappelli. No, razloga za zabrinutost
itekako ima. Turska, Egipat i Tunis bilježe stopu rasta bookinga od 40
do čak 90 posto višu u usporedbi s prošlom godinom. Prema do sada
dostupnim podacima Turska je u prvih pola godine ostvarila rast od 50
posto, Egipat oko 40, a Tunis ima oko 20 posto bolje turističke brojke
nego lani.
Osim činjenice da hrvatski turizam i dalje nema srednjoročnu i
dugoročnu strategiju, što nam konačno dolazi na naplatu, treba naglasiti
kako Hrvatska ima bitno slabije uvjete poslovanja od konkurentskih
zemalja.
Imamo problema sa zadržavanjem i nabavom radne snage, tu
je visina PDV-a, poslovno okruženje, a kumovale su i čudne odluke, kao
što je bilo primjerice povećanje boravišne pristojbe za nautičare od 700
posto ili najava povećanja boravišne pristojbe kako bi opstale
turističke zajednice kojima je, osim zaposlenja određenog kadra, teško
naći svrhu.
U vladi gledali brojke na krivi način
Na Jadranu su sada prisiljeni sniziti cijene, a iako se ministar za sada ne brine, naši sugovornici tvrde da bi trebao.
“Za one koji su pratili brojke i trendove te ono što se zaista događa
kako u našoj zemlji, a tako i kod naše konkurencije, ovakvi turistički
rezultati nisu nikako iznenađujući, već su očekivani. S druge strane,
očigledno su neki drugi te iste brojke iščitavali na drugačiji način te
su nam na početku godine slali nerealno optimistične poruke”, kaže za
Index Veljko Miljević, čelnik Hrvatske udruge turizma (HUT).
Podsjetimo kako je udruga osnovana kako bi se bavila strateškim
pitanjima najvažnije hrvatske industrije koja nosi 18 posto BDP-a i više
od 10 posto zaposlenosti u Hrvatskoj. HUT ima 15 osnivača i to 13
velikih hotelskih tvrtki te dvije udruge, Kamping udruženje Hrvatske
(KUH) i Udrugu poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH).
Hrvatska ne upravlja turizmom, već se nama turizam događa
Udruga je nedavno izrazila javno nezadovoljstvo novim prijedlogom
Uredbe o visini boravišne pristojbe za 2019. godinu iz jednostavnog
razloga što ne postoji temeljita analiza sustava turističkih zajednica. S
povećanjem prihoda turističkih zajednica, za koje zapravo nitko ne zna
koja bi ima zapravo bila uloga, povećanje pristojbe mnogi doživljavaju
kao novi neargumentirani namet na turizam.
Prema Ostojiću, inače bivšem ministru turizmu u vladi Zorana
Milanovića, današnje brojke isključivo su rezultat posljedica sustavnog
nerada u turizmu te oporavka turističkih zemalja u okruženju, koje imaju
puno bolje uvjete poslovanja od onih u Hrvatskoj.
Ostojić naglašava kako smo do sada živjeli na inerciji prošlih odluka
te lošeg razdoblja konkurentskih zemalja. Sada je takvo vrijeme iza
nas, naglašava Ostojić.
“Mi turizmom ne upravljamo, nego se nama turizam događa. Ne postoje
sustavne odluke, a ni srednjoročni i dugoročni planovi što s turizmom.
Primjerice, ove godine imamo prvi put da je kapaciteta u privatnom
smještaju više od onih u komercijalnom. Mi ne znamo što s tim, nemamo
strategiju”, kaže Ostojić, dodajući kako uz nepostojanje strategije
imamo nepovoljne uvjete poslovanja. Pa dok Hrvatska ima PDV od 25 posto,
konkurencija ima stopu oko 10 posto. S obzirom na to da ne postoje
naznake bilo kakvih promjena, čekaju nas teška razdoblja.
PDV, radna snaga, poslovno okruženje i strategija
“Naravno, ostaje taj PDV kao velika boljka, a još se trebamo detaljno
pozabaviti radnom snagom koja će uskoro postati vrlo bitan problem.
Plaće se moraju ujednačiti s nama konkurentnim i susjednim zemljama.
Turizmu se jednostavno moraju omogućiti bolji uvjeti poslovanja”, kaže
na kraju Ostojić.
Bivši predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija te predsjednik
uprave Unilinea, Boris Žgomba, u razgovoru za Index naglašava kako
situacija nije alarmantna. Uostalom, ističe naš sugovornik, godišnje
oscilacije su sasvim normalne. Srpanj je tako bio na razini prošle
godine, dok početak kolovoza pokazuje čak i lagani pad.
“Kada se pogleda broj gostiju te broj kapaciteta koji se povećao u
odnosu na prošlu godinu, zamjetan je pad popunjenosti smještaja.
Činjenica je da smo proteklih godina imali okolnosti koje se dovele do
toga da je Hrvatska imala enormno visoku potražnju. Naravno, mnogi su u
skladu tržišne utakmice podizali cijene, a sada će, u skladu tog istog
tržišta, morati spuštati. Tržišta Turske, Grčke, Tunisa i Egipta
pokazuje znakove brzog oporavka, a nakon što smo dvije godine uživali u
hiperpotrošnji, sada se opet vraćamo na staro, a to je – borba za svakog
gosta”, kaže Žgomba, dodajući kako su se mnogi ove godine, iščekivajući
rezultate kao i prošle godine, malo “zaigrali” s cijenama. Sada će ih,
ističe naš sugovornik, morati korigirati. Ponajprije oni u privatnom
smještaju.
Žgomba: Trebali bismo biti zadovoljni ako ponovimo prošlogodišnje rezultate
Žgomba zaključuje kako bi Hrvatska trebala biti izuzetno zadovoljna s
ponavljanjem turističkih rezultata koji su bili prošle godine, a
vrijeme kada smo imali i dvoznamenkaste postotke rasta su iza nas.
Žgomba je na čelu tvrtke Uniline, a riječ je o vodećem turoperatoru u
Hrvatskoj te među vodećima na području jugoistočne Europe. Žgomba često
naglašava izostanak kooperativnosti države s obzirom na to da turizam
ipak predstavlja javno-privatno partnerstvo.
“Naravno, od poreznog opterećenja pa do visokog PDV-a, cijeli je niz
stvari koje je država morala omogućiti da budemo tržišno konkurentni, no
to je opet ona stara priča”, zaključuje Žgomba na kraju.
Čižmar: Stagnacija turističke potražnje
Sanja Čižmar, senior partner u tvrtki HD Consulting, u razgovoru za
Index naglašava kako je temeljem podataka sustava eVisitor, Hrvatske
turističke zajednice, u komercijalnim objektima ostvareno 1,1 posto
manje dolazaka u srpnju 2018. u odnosu na srpanj prošle godine, te 1,7
posto više noćenja.
“Radi se dakle o stagnaciji turističke potražnje, promatrano na
totalu kapaciteta. Pritom je najveći porast noćenja u srpnju ove u
odnosu na srpanj prošle godine ostvaren u privatnom smještaju (objekti u
domaćinstvu – stopa rasta noćenja 4,4 posto, te smještaj na OPG-u –
stopa rasta noćenja 14,9 posto). Istodobno, u hotelima kao
najkvalitetnijim smještajnim objektima, koji imaju i najviše cijene od
svih smještajnih objekata, u srpnju je 2018. u odnosu na srpanj prošle
godine ostvareno 2,2% noćenja manje. Zaključak je dakle da intenzivnije
raste potražnja za kapacitetima u kojima se prosječno generiraju niže
cijene (objekti u domaćinstvu) u odnosu na one višeg standarda i viših
cijena (hoteli), što će se u konačnici odraziti i na prihode od
turizma”, ističe Čižmar u razgovoru za Index, dodajući da se ne bi
trebalo zabrinjavati stagnacijom potražnje temeljem jednog mjeseca.
Pad zauzetosti kapaciteta
Jasno je, ističe Čižmar, da je u srpnju na to djelovala kombinacija
faktora i to odljev dijela cjenovno osjetljive potražnje, koja je
nažalost još uvijek naš najbrojniji tržišni segment, na
istočnomediteranska tržišta, i to Turske, Grčke i Egipta, koja se ove
godine vraćaju na velika vrata. Oni nude niže cijene i poboljšali su
dostupnost putem većeg broja izravnih letova. No, u srpnju nije
zanemariv ni utjecaj Svjetskog nogometnog prvenstva koje je trajalo do
15. 7.
No, mnogo je relevantnije promatrati razdoblje od sedam mjeseci ove
godine s obzirom na to da su vidljivi trendovi potražnje koji će
obilježiti i budućnost našeg turizma. Naime, tijekom prvih sedam mjeseci
2018. godine u usporedbi s istim razdobljem prošle godine broj noćenja u
ukupnim komercijalnim smještajnim kapacitetima u Hrvatskoj se povećao
za 5,1 posto, a dolasci za 6,1 posto, što su zadovoljavajuće stope
rasta.
“Budući da je istodobno ukupan broj kreveta u komercijalnim
smještajnim kapacitetima povećan za 6,6 posto, stopa zauzetosti je
neznatno smanjena s 20,4 posto za prvih sedam mjeseci 2017. na 20,1
posto za prvih sedam mjeseci 2018. Dakle, radi se o stagnaciji
zauzetosti kapaciteta, to je zapravo najvažniji pokazatelj, jer uzima u
obzir i povećanje broja kreveta do kojih je došlo, kao i povećanje broja
noćenja”, ističe Čižmar, dodajući da je zamjetan trend najvećeg
povećanja smještajnog kapaciteta objekata u domaćinstvu i to za 10,9
posto, u kojima je i povećanje broja noćenja bilo najveće, i to 8,1
posto. To bi značilo da taj dio tržišta i na strani ponude i na strani
potražnje najbrže raste. Istodobno, hoteli su povećali kapacitete znatno
manje: za samo 2,5 posto, te broj noćenja za 2,7 posto.
Prosječni prihod će biti manji
“Ovo je trend koji ukazuje da će prosječni prihod od turizma po
noćenju ove godine vjerojatno biti manji nego prošle godine, iako će
apsolutno doći do povećanja prihoda. Na prihod će utjecati stopa
povećanja broja noćenja i stopa povećanja cijena u odnosu na prošlu
godinu. Temeljem istraživanja koje je HD Consulting proveo u svibnju ove
godine proizlazi da su cijene u hotelima i kampovima prosječno povećane
7 do 10% u objektima gdje se investiralo, a 3 do 5% u objektima u
kojima se nije investiralo ove godine”, kaže Čižmar za Index.
Trend je da turističke zemlje na istočnom Mediteranu u ponovnom
osvajanju tržišta nude znatne popuste i poboljšavaju svoje avio veze, a
s takvim akcijama se tradicionalne mediteranske destinacije, pa i
Hrvatska, teško mogu ravnopravno boriti.
Naime, tržišta poput Turske, Egipta i Tunisa, koja su proteklih
godina imala znatno smanjen opseg turističkih dolazaka, na velika se
vrata vraćaju i u prvom i drugom kvartalu bilježe stope rasta bookinga
koji se kreću od 40 posto do čak 90 posto više u usporedbi s prošlom
godinom, a neke od zapadnih mediteranskih destinacija, poput npr.
Španjolske, već su na pragu drugog kvartala ove godine signalizirali pad
bookinga u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, a sada se to
potvrdilo jer Španjolska snizuje cijene, ističe Čižmar.
Podizati kvalitetu
“Iako se jedan dio potražnje, prije svega s tržišta Srednje Europe i
Velike Britanije, odlio prema zemljama istočnog Mediterana, smatram da
promatrano na srednji i dugi rok Hrvatska treba provoditi strategiju
kvalitete u turizmu, a ne politiku konkuriranja cijenama, jer kada
jednom uđete u takvu cjenovnu politiku, može se desiti da se ostvari
negativna spirala cijena, što nije naša vizija turizma. Dakle, trebamo
se usmjeriti na onaj model poslovanja koji nudi dugoročnu tržišnu
održivost, a to je kvaliteta”, ističe na kraju.