NA PRESTIŽNOM britanskom Sveučilišu Cambridge trenutno studira
stotinjak studenata s prostora bivše Jugoslavije. Među njima je i
Vasilije Perović iz Belog Manastira, jedan od najboljih maturanata u
Hrvatskoj, koji od 2014. na Cambridgeu studira prirodne znanosti. Već i
na sam spomen tog uglednog sveučilišta, prva asocijacija je – skupo i
nedostižno, no za financijski problem rješenje ipak postoji. Predan rad u
srednjoj školi, sudjelovanje na znanstvenim seminara iz astronomije,
pobjede na natjecanjima iz informatike, fizike i matematike, odličan
prosjek ocjena i 5,0 na maturi, Vasiliju su se pokazali kao dobitna
kombinacija te je, kao jedan od troje odabranih studenata iz jugoistočne
Europe, dobio stipendiju Sveučilišta Cambridge. Budući mladi
znanstvenik za Index je progovorio o iskustvima koja je stekao tijekom
dvije godine studiranja u Velikoj Britaniji te je, sa svojim kolegama iz
Beograda i Londona, dao niz korisnih savjeta za sve one koji su
zainteresirani za studiranje na Cambridgeu.
“Studiranje u inozemstvu nije oduvijek bilo moja želja, no to svakako
nije bio niti slučajan “splet okolnosti”. Već u trećem razredu srednje
škole detaljno sam razmotrio različite opcije studiranja i u tom mi se
trenutku Cambridge učinio kao najbolji odabir. Srećom, moja prijava je
prošla uspješno i želja da studiram na tom uglednom Sveučilištu mi se
ostvarila”, kaže Vasiilije. Onima koji žele krenuti njegovim stopama
savjetuje – ne čekajte posljednji trenutak, s pripremama započnite
godinu dana prije završnog razreda srednje škole.
Prijavu ispunite online
“Sustav za sveučilišta u Velikoj Britaniji je centraliziran
(Universities and Colleges Admissions Service – UCAS). Polazna točka je
slanje motivacijskog pisma i pisma preporuke mentora, a sve je to
“začinjeno” neizostavnom dozom birokracije. Taj dio, koji je ujedno i
jedan od najvažnijih dijelova prijave, treba obaviti godinu dana ranije.
Nakon toga slijedi tehnički dio, potom intervju i test, a onda još
malo ispunjavanja raznih formulara, koji, za razliku od motivacijskog
pisma, testa i intervjua, nisu zahtjevni, ali su prilično obimni”, kaže
Vasilije koji je prijavu za Cambridge ispunio online, u srpnju 2013.
godine. Sam test, kako kaže, nije u formi klasičnog “prijemnog ispita”
nakon kojeg se objavljuje lista onih koji su iznad i ispod crte, već
služi kao podloga za raspravu na intervjuu koji slijedi neposredno nakon
rješavanja testa.
“Pitanja koja se na intervjuu postavljaju kandidatima su različita,
od onih na koja se očekuje relativno kratak i jasan odgovor, pa do
pitanja na koje treba dati opširnije odgovore otvorenog kraja. Jasan
stav Sveučilišta je da im je cilj odabrati kandidate koji pokazuju
razumijevanje “predmeta” i akademski potencijal (“academic potential”),
stoga univerzalnog recepta, uz pomoć kojeg biste se uspješno pripremili
za intervju, nema. No, ono što svakako treba imati na umu je da je
intervju strogo vezan za odabrani predmet i na njemu nema nikakvih trik
pitanja o omiljenoj boji i slično”, pojašnjava hrvatski student s
Cambridgea.
Od 1000 kandidata, ušao u odabranih 35
U konkurenciji od preko tisuću kandidata iz cijelog svijeta,
ambiciozni mladić iz Belog Manastira ušao je među 35 najboljih, koliko
ih godišnje prima jedna od sastavnica sveučilišta Cambridge – Trinity
Colledge.
“Na samoj UCAS prijavi treba odabrati koledž i ja sam se odlučio za
Trinity te sam ušao u kvotu Trinityjevih 35. Što je konkretno bilo
odlučujuće, ne znam, no nakon testa i mojih odgovora na pitanja na
intervjuu, zaključili su da trebam dobiti ponudu za studij na odsjeku za
prirodne znanosti. I drugi koledži primaju studente na Natural
Sciences, te ih se ukupno godišnje upiše oko 625, a u toj su kvoti
fizičari, kemičari, biolozi, geolozi itd.”, kaže skromno Vasilije.
Pri upisu na Cambridge pomoglo mu je i to što je engleski jezik učio
još od vrtićke dobi, no Vasilije tvrdi da formalna kvalifikacija
poznavanja stranog jezika nije presudna za upis na to britansko
sveučilište.
“Nije važno koliko ste godina učili engleski, niti to da li imate
formalnu potvrdu poznavanja engleskog jezika. Profesori na intervjuu
jednostavno sami procjene da li ste spremni služiti se tim jezikom
svakodnevno, u struci i u životu”, pojašnjava naš sugovornik koji je,
kao jedan od troje najboljih kandidata iz jugoistočne Europe, od
uglednog britanskog sveučilišta dobio i stipendiju bez koje bi, i unatoč
zavidnom školskom uspjehu, njegov san o studiranju na Cambridgeu bio
teško ostvariv.
Godišnja školarina je 9 000 funti
“Za studente koji nisu iz EU cijene studiranja na Cambridgeu variraju
i kreću se oko £30,000 godišnje. EU studenti pak plaćaju tri puta manju
školarinu koja iznosi £9,000, no, kada se tome dodaju troškovi života,
iznos se penje na £18,000 – £20,000 godišnje. Dobra vijest je da svi EU
studenti imaju pravo na financijsku pomoć pri plaćanju školarine, dok za
ostale troškove postoje brojni fondovi, neki više, a neki manje
formalizirani. Stanje sa stipendijama i fondovima se svake godine
mijenja, stoga je, želite li biti u toku s najnovijim informacijama,
Google najbolji izvor”, kaže Vasilije.
Britanski sustav rada s mentorima u Hrvatskoj neostvariv
Po dolasku na Cambridge, nakon prezentacije sadržaja 20-ak kolegija,
uz obaveznu je matematiku, Vasilije morao odabrati još tri predmeta koja
će studirati na prvoj godini. Tijekom čitavog studiranja, studenti
imaju svoje mentore koji su im uvijek, za sva pitanja, dostupni putem
e-maila.
“Odgovor mentora obično dolazi vrlo brzo, najduže u roku od nekoliko
sati. Individualan rad s mentorom ovdje jako dobro funkcionira jer jedan
mentor ima manje od deset svojih studenata, dok je u Hrvatskoj taj
omjer znatno drukčiji, zbog čega model Cambridgea u našoj zemlji nije
primjenljiv”, kaže Vasilije.
Na pitanje planira li, po završetku studiranja, povratak u Hrvatsku
ili pak smatra da uvjeti za znanstveni rad u našoj zemlji još uvijek
nisu sazreli, Vasilije odgovara:
“Moja odluka o tome hoću li se vratiti u Hrvatsku ili ne u prvom redu
ovisit će o okolnostima u tom trenutku. Činjenica je da u Hrvatskoj
imamo izvrsnih znanstvenika, no, na žalost, imamo i niz problema
uglavnom financijske prirode, te stoga smatram da je u zapadnoj Europi
za sada mnogo širi spektar mogućnosti za one koji se bave znanstvenim
radom”, zaključuje naš sugovornik.
“Imamo samo 3 do 4 ispita, no oni su iznimno obimni”
“U Cambridgeu svi studenti žive sami, bez roditelja, te su generalno
samostalni, profesori i mentori su fenomenalni, knjižnice su odlične,
laboratoriji sjajno opremljeni i uz to, konstantno imamo dodatna
predavanja i razna događanja kojima se promovira znanost, umjetnost i
filozofija. Uz sve te dobre strane, postoji i ona loša, a to su ogromne
količine gradiva, što je, posebno na prvoj godini studija, vrlo
stresno”, kaže za Index dvadesetogodišnji Matija Franklin, koji je rođen
u Londonu te, kao “domaći”, na Cambridgeu studira Psihologiju i
Biheviorizam.
Na Cambridgeu se, tvrdi Matija, radi više nego na drugim fakultetima u Engleskoj i ostalim zemljama EU.
“Cambridge radi po Oxbridge sistemu koji je drugačiji od europske
Bolonje. Naime, Oxbridge funkcionira po sistemu tri semestra, od kojih
su dva za predavanja i supervizije, a jedan je potpuno posvećen ispitima
i supervizijama koje spremaju studente za ispite. Ovdje nema kolokvija,
svi ispiti se polažu u takozvanom uskršnjem roku, na kraju školske
godine u kojoj imamo tri do četiri predmeta. Iako mali broj ispita dobro
zvuči, ti su ispiti vrlo obimni i teški te zahtijevaju dugo i
intenzivno pripremanje. Svi ispiti su isključivo pismeni, a svaki se
polaže tri sata. Uz mentore, jednom tjedno imamo i supervizije.
Supervizori su uglavnom mladi istraživači ili profesori na fakultetu i
smatram da upravo zahvaljujući sistemu supervizija Cambridge postiže
bolje rezultate od ostalih fakulteta”, kaže Matija.
Nakon završene druge godine fakulteta od studenata se, tvrdi, očekuje
da, tijekom ljetnih praznika, počnu stjecati radno iskustvo ili da
stažiraju, stoga neki rade u državnom sektoru, neki za privatne
kompanije, neki rade na fakultetu, neki za dobrotvorne svrhe ili
nevladine organizacije. I dok studenti prikupljaju radno iskustvo,
tijekom čitavog studiranja velike kompanije konstantno im promoviraju
različite poslove kako bi ih privukli u svoje redove.
Na Cambridgeu je registrirana zajednica studenata iz Jugosfere
Osim sadržaja vezanih uz studiranje, na Cambridge postoje i
najrazličitije zajednice koje povezuju studente istih interesa ili one
istog govornog područja – od društva ljubitelja čokolade, astronomskog
društva na čijem je čelu upravo Vasilije iz Belog Manastira, preko
društva fizičara i radio amatera, pa do “Jugosfere”.
“Na Camridgeu trenutno ima najmanje 100 studenata s prostora bivše
Jugoslavije i velik dio nas je u stalnom kontaktu. Od prije četiri ili
pet godina pri Sveučilištu imamo i formalno registrirano društvo
studenata CUYUS (Cambridge Yugosphere Society) koje organizira razna
okupljanja studenata zabavnog karaktera, career evente i slično. Redovno
pratimo i politička događanja u regiji, no, iako smo iz različitih
ex-Yu republika, sukoba po nacionalnoj osnovi li političkim stavovima
ovdje nikada do sada nije bilo”, kaže za Index Milan Krstajić, mladi
Beograđan koji je također dobio stipendiju Trinity College-a.