Uprkos diplomatskoj aktivnosti po
pitanju hrvatske blokade srpskih pregovora s Evropskom unijom, na tom polju i
dalje vlada status kvo, saznaje Dojče vele iz više diplomatskih izvora.
Jedan interni papir nemačkog
Ministarstva spoljnih poslova govori da Holandija želi da otvori pregovaračka
poglavlja 23 i 24 do kraja juna, te da taj stav jasno podržava i Nemačka.
„Uslovi za otvaranje poglavlja 23 su,
prema našem viđenju, ispunjeni odgovarajućim akcionim planom. Stoga se zalažemo
za podršku odgovarajućem izveštaju Evropske komisije“, stoji u dokumentu u koji
Dojče vele ima uvid.
Podseća se na tri hrvatska zahteva: da
Srbija ograniči nadležnost za ratne zločine na svoju teritoriju i državljane,
da ispuni sve zahteve Haškog tribunala i da utvrdi mehanizam prema kojem bi
predstavnicima hrvatskih manjina bilo zagarantovano mesto u skupštini.
Od ta tri zahteva, Nemačka ima jedino
razumevanja za uslov saradnje s Tribunalom.
„Srbija ovde od početka 2015. ne
sprovodi više naloga za hapšenje“, stoji u dokumentu. Iako se to ne precizira,
misli se na zahtev za izručenjem Vojislava Šešelja, te troje njegovih pravnih
savetnika zbog nepoštovanja suda.
Navodi se i izjava premijera
Aleksandra Vučića da će Srbija sarađivati s Hagom kada „svi u Haškom tribunalu
nauče da poštuju Srbiju“.
Ostali hrvatski zahtevi prevazilaze
nadležnosti Komisije i nisu pokriveni evropskim pravom, stoji u dokumentu.
Izvori Dojče velea navode da to znači da su druga dva zahteva političke, a ne
pravne prirode.
U dokumentu stoji da ni sastanci
hrvatskog šefa diplomatije s holandskim, odnosno nemačkim kolegom, u drugoj
polovini aprila nisu promenili stav Zagreba.
Dodaje se da je Evropska komisija
pristala da izađe u susret „opravdanim hrvatskim zahtevima“, ali naši
sagovornici veruju da se radi o simboličkoj promeni stava.
„Ostaje otvoreno kako će i čime
Hrvatska na kraju biti ubeđena da popusti svoju blokadu“, kaže jedan izvor
Dojče velea u Berlinu. Kada stavovi u Briselu budu modifikovani, tražiće se da
se Srbija izjasni o njima.
Drugi izvor u Evropskoj komisiji kaže
da od Srbije nije zatražena promena pozicije, jer pre toga svih 28 članica i
sama Komisija moraju da formulišu zajednički stav.
„Mi jednostavno tražimo rešenje.
Moramo nekako da razrešimo situaciju“, kaže ovaj diplomatski izvor. Nije se
izjašnjavao o tome u kojoj meri bi eventualno od Beograda mogli da se traže
ustupci o hrvatskim zahtevima.
Holandsko predsedavanje Evropskoj
uniji traje do kraja juna i navodi se da još postoji nada da bi do tada mogla
da budu otvorena poglavlja 23 i 24.
„Mislimo da je lopta u hrvatskom
dvorištu. Kao predsedavajući se nadamo da će Hrvatska signalizirati da je
spremna da promeni stav“, kaže Dirk-Jan Vermeij, portparol holandskog
predstavništva u Briselu.
On dodaje da su holandski
predsedavajući u kontaktu sa Zagrebom, ali da odatle još nema signala da bi
pozicija mogla da se promeni. Iako se hrvatske primedbe odnose na poglavlje 23,
zbog njega je zakočeno i poglavlje 24, jer je namera Brisela da u paketu otvori
ta dva poglavlja koja se tiču vladavine prava, ljudskih prava, slobode i
bezbednosti.
Vermeij za Dojče vele kaže da su svi
radni i pripremni sastanci obavljeni i da se čeka jedino zeleno svetlo Zagreba.
O tri hrvatska zahteva se već „intenzivno debatovalo“.
Na ambasadorskom nivou, kaže, „više
nema potrebe za novim sastancima, samo bi trebalo da znamo da li možemo da
krenemo dalje ili ne“. Do kraja predsedavanja „imamo samo šest sedmica, pa se
nadamo da će nam Hrvati uskoro saopštiti da su spremni – ali to je do njih“.
Posebno u Nemačkoj postoji veliko
nezadovoljstvo zato što Hrvatska koči srpske pregovore s EU, te je zbog toga
šef diplomatije Miro Kovač pozvan da Odboru nemačkog Bundestaga objasni takav
stav.
Uticajni demohrišćanski poslanik
Ginter Krihbaum, koji vodi pomenuti Odbor, rekao je da Zagreb „zloupotrebljava
Evropsku uniju“ za sprovođenje bilateralnih zahteva.
Nakon toga su se u medijima pojavile
spekulacije o tome kako bi i Rumunija i Bugarska mogle da se pridruže hrvatskoj
blokadi tražeći veća prava za svoje manjine u Srbiji. U kancelariji nemačkog
ambasadora pri EU demantuju da su druge zemlje podržale hrvatski stav.
„Radi se isključivo o Hrvatskoj“, kažu
tamo za Dojče vele.
Uprkos tome što očigledno u pozadini
postoji živa diplomatska aktivnost i što Evropska komisija radi na nekakvom
kompromisu, u Zagrebu i Beogradu su zvanično ušančeni na svojim pozicijama i
ponavljaju da je lopta u dvorištu onih drugih.
Tako je ambasador Hrvatske pri EU Mato
Škrabalo na sastanku prošle sedmice rekao da nema zelenog svetla, dok je
ministar Kovač nakon toga u jednoj izjavi ponovio da je Hrvatska „poduprla
otvaranje pregovora sa Srbijom, ali ići dalje u pregovorima znači ispuniti
kriterijume“.
S druge strane, srpska ministarka za
evropske integracije Jadranka Joksimović rekla je da se „vrtimo u rug“ i da se
Srbija sve vreme ponaša konstruktivno.
„Stvar je dogovora i nalaženja rešenja
između država-članica i Evropske komisije“, dodala je ona.
Deluje verovatnije da će otvaranje
prvih poglavlja sačekati slovačko predsedavanje u drugoj polovini ove godine.
Slovački šef diplomatije Miroslav Lajčak u više navrata je govorio da će
proširenje Evropske unije biti jedan od prioriteta predsedavanja njegove zemlje
Uniji, te da se nada da će u tih šest meseci u pregovorima sa Srbijom biti
otvoreno više poglavlja.