KAKO SANIRATI POSLJEDICE Isplata minimalca svakom građaninu, “novac iz helikoptera”, povlačenje deviznih rezervi…

Bosna i Hercegovina i korona virus

Tatjana Čalić / 24. Mart 2020


Posljednjih dana sve češće se pominje korištenje deviznih sredstava iz Centralne banke Bosne i Hercegovine u borbi protiv krize izazvane koronavirusom. I samo Predsjedništvo BiH je, usvajajući 18 zaključaka, jasno stavilo do znanja da će zajedno sa drugim nadležnim institucijama razmotriti mogućnost upotrebe rezervnih sredstava Centralne banke BiH u svrhu amortizovanja efekata ove krize.

Druga inicijativa koja se takođe čula u više navrata iz političkih krugova jeste smanjenje stope obaveznih rezervi, čime bi se oslobodila dodatna likvidna sredstva banaka, ali bi istovremeno sigurnost deponenata - da u svakom trenutku mogu podići svoje depozite - bila umanjena. Međutim, većina ekonomista ne vidi svrhu ove druge mjere, jer banke već raspolažu ogromnim viškovima likvidnih sredstava.

“Poslovne banke su već prelikvidne, dakle, u ovom momentu već ima previše novca, a premalo plasmana, odnosno biznisa i korisnika sa mogućnošću vraćanja kredita, tako da smanjenje  stope obaveznih rezervi nikako neće bitno uticati na ekspanziju na finansijskom tržištu”, stava je ekonomista Zoran Pavlović.

Kada je u pitanju korištenje deviznih rezervi CB BiH, mišljenja struke su podijeljena.

Ekonomisti Faruk Hadžić i Admir Čavalić povlačenje ovog poteza ocjenjuju opasnim, pogotovo u situaciji u kojoj se sada nalazimo. Nadalje, navode i nekoliko razloga zbog kojim nema smisla eksperimentisati sa Centralnom bankom.

“Bosna i Hercegovina još uvijek na raspolaganju ima pregršt alternativa, koje prirodno idu prije monetarne intervencije - hitni aranžmani sa međunarodnim finansijskim institucijama - MMF i Svjetska banka prije svega, vanredna emisija obveznica i svi ostali oblici unutrašnjeg i vanjskog zaduživanja, shodno zdravom finansijskom sektoru, rebalans budžeta i budžetske uštede, inostrane i domaće donacije i slično. Tu su svakako i drugi oblici podrške privatnom sektoru, odgoda plaćanja obaveza, uklanjanje administrativnih i birokratskih prepreka, zakonske olakšice itd. Još nismo iskoristili ništa od navedenog. Treći razlog se tiče tehničke izvodljivosti eventualnog eksperimenta. Nemamo iskustva sa upotrebom monetarnih politika, niti znamo kako bi se iste sprovele od strane postojeće politike. Na kraju, eventualna monetarna nestabilnost je skupa cijena za želje određenih političara, pa koliko god moćni i istrajni oni bili. Najzdraviji dio naše ekonomije se odnosi na monetarni sektor i to ne smijemo zanemariti, niti se igrati sa navedenim”, pojašnjava Čavalić za BUKU.

I on i Hadžić smatraju da, ukoliko bi politički pritisci bili baš toliki veliki i ako bi politika uspjela uvjeriti javnost u iskrenost svojih namjera, onda treba lobirati za neka druga rješenja, tipa “novac iz helikoptera” kao model saniranja šteta po ekonomiju i gdje bi građani direktno trošili novac.

Ideja podjele novca iz helikoptera već je zaživjela u SAD i Velikoj Britaniji, gdje tamošnje vlade ovo rješenje vide kao jednu od mogućnosti za saniranje posljedica koronavirusa po ekonomiju.

U međuvremenu, i MMF je poručio da se devizne rezerve ne smiju koristiti, jer bi to, kako su naveli, predstavljao prijetnju po finansijsku stabilnost i rizik za nastanak značajnih inflatornih kretanja.

Međutim, ekonomista Damir Miljević smatra da, ukoliko BiH ne uspije različitim mjerama obezbijediti dovoljno novca za pomoć građanima i privredi, to jeste opcija, mada zadnja. Jer, kako pojašnjava, "ništa vam ne znači da budete monetarno stabilni sa gladnim građanima i mrtvom privredom". 

Svakako, naglašava, prije toga treba poduzeti čitav niz drugih mjera, kako bi se pokušala stabilizovati već izvjesno problematična ekonomska i socijalna situacija koja će uslijediti nakon pandemije.

“Uzimanje sredstava već danas, kada još nisu pokušane nikakve druge mjere, bio bi čisti avanturizam koji bi na srednji rok donio opet katastrofalne posljedice prvenstveno građanima i privredi, pogotovo u situaciji kada zemlja nema nikakvih znanja i iskustava sa provođenjem mjera monetarne politike”, pojasnio je Miljević za BUKU.

Prema ocjeni ekonomiste Armina Avdića, povlačenje deviznih rezervi bi možda bila opcija naredne godine, ako bi kriza tako dugo potrajala. I to tek nakon što komercijalne banke plasiraju cjelokupan iznos od 2,8 milijardi KM privredi i entitetima pod komercijalnim uslovima, i pod uslovom da i dalje bude potreba za plasmanom sredstava pod komercijalnim uslovima.

“Nažalost, sve ovo pokazuje da, bez obzira što su u prethodne dvije godine budžeti bilježili snažan rast budžetskih prihoda od poreza, akciza i sličnih brojnih nameta, ta sredstva su vrlo brzo distribuirana za raznoraznu potrošnju, a dijelom i izvlačenje sredstava preko preduzeća koja su povezana sa vladajućim političkim partijama, ali vlade nisu našle za shodno da određena značajnija sredstva upravo rezerviraju za ovakve namjene. To pokazuje, u stvari, da mi nemamo ozbiljnu vladu niti u jednom od entiteta, a tamo su skoncentrisana novčana sredstva, a niti na državnom nivou, koji raspolaže sa ograničenim budžetom i nema finansijski kapacitet da se nosi sa ovakvom krizom”, stava je Avdić.

Dodatno otežavajuća okolnost je ta što niko u ovom momentu ne može procijeniti koliko će sve ovo sve trajati.

Ako se situacija smiri u naredna tri mjeseca, uvjerena je većina, kako ekonomista, tako i političara, onda će se ekonomija ipak nekako preživjeti, ali ako potraje godinu ili dvije, onda bi to definitivno vodilo kolapsu privrede i zahtijevalo drugačije mjere. 

Avdić navodi samo neke od mjera -  intenziviranje javnih radova i saniranje putne infrastrukture u znatno većem obimu, podrška potrošnji stanovništva kroz smanjenje stope doprinosa na plate, davanje subvencija stanovništvu na potrošnju trajnih materijalnih dobara, povećanje sredstava za fondova za garancije entitetskih garantnih fondova namijenjenih za kredite preduzećima u svrhu stabiliziranja likvidnosti i slično. 

Miljević pak ističe da niko trenutno nema nikakva učinkovita rješenja, jer se svijet nalazi u situaciji u kojoj nikad do sada, kad je u pitanju ekonomija i pandemija.

Svi, naglašava, trenutno samo rade na tome da na razne načine pokušavaju da ekonomskim mjerama pomognu građanima i privredi u trenutnoj situaciji, jer niko nije u stanju da predvidi konačne posljedice po ekonomiju. Dovoljno je, kaže, navesti da se procjene o padu njemačke ekonomije do kraja godine kreću u rasponu od 0,5 do 6% GDP-a, gdje neke mjere koje će pomoći na nivou od 0,5 % pada GDP-a nemaju gotovo nikakav efekat ako stvarni pad bude 6%. U tom kontekstu, razne države, u zavisnosti od njihovog ekonomskog stanja, finansijske moći, monetarnih i fiskalnih politika i drugih specifičnosti, posežu za različitim mjerama i kombinacijama mjera, koje se kreću od upumpavanja novca u finansijska tržišta, preko poreskih i komunalnih olakšica za građane i privredu, moratorija na otplatu kredita, garantnih i kreditnih fondova do direktne finansijske pomoći države preduzećima, nezaposlenima i građanima. 

Miljević navodi primjer Holandije, koja planira isplatiti svakom građanimu po 1.000 EUR mjesečno dok traje kriza, dok se Hrvatska odlučila da plaća minimalac onima koji ostanu bez posla. 

“Prema tome, gotovih recepata univerzalno primjenjivih na sve nema, svaka država mora u skladu sa svojom situacijom, dostupnosti vanjskog finansiranja, raspoloživim unutrašnjim rezervama i specifičnostima društva i ekonomije sama naći svoj sistem adekvatnih mjera. Za BiH je sad najvažnije da u što kraćem roku vidi koliko sredstava i kad može dobiti od međunarodnih finansijskih organizacija, može li dobiti moratorij na plaćanje ino dugova, te da iz budžeta za ovu godinu eliminiše sve investicione stavke i stavke javnih nabavki koje nisu od vitalnog značaja, a taj novac preusmjeri za pokriće manjka prihoda, jer će jedna od prvih mjera, po mom mišljenju, morati biti moratorij na plaćanje poreza na dobit preduzeća i poreza na dohodak građana, te smanjenje drugih fiskalnih opterećenja građana i privrede, jer je to najbrži i najjednostavniji način da se pomogne građanima i privredi”, pojašnjava Miljević.

Na kraju, vratimo se na devizne rezerve i trenutnu zakonsku regulativu na koju nas podsjeća prof. dr Marko Đogo član Udruženja ekonomista RS SWOT.

Prema trenutnim zakonskim rješenjima, CBBH mora da raspolaže sa 105% deviznih rezervi u odnosu na monetarnu bazu, odnosno primarni novac. Višak iznad 100% pokrića služi da se amortizuju eventualni gubici koje CB napravi prilikom investiranja sredstava deviznih rezervi. 

Prema ocjeni Đoge, moguće je diskutovati da li taj višak može i/ili treba da bude 2%,5% ili 10%, ali određeni višak mora da postoji kao garancija za opstanak sistema valutnog odbora. 

“Ustavno je pravo Parlamentarne skupštine BiH da promijeni zakon o Centralnoj banci BiH i odredi neku novu stopu viška izanad 100% pokrića, ali je trenutno rješenje 105% i bez promjene zakona nije moguće izvršnim vlastima staviti na raspolaganje neka značajnija sredstva”, pojasnio je za BUKU.
 


Buka preporuka

Ekonomija

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.