Hajrudin Ahmetlić dao je nevjerovatnih 250 hiljada maraka da se napravi Dom za djecu sa posebnim potrebama, njegov brat Hasan platio je obnovu Katoličke crkve sv Petra i Pavla, a drugi brat, Izudin, iz svog je džepa isplaćivao platu pravoslavnom popu u Tešnju… Kako izgleda put koji je Hajrudina doveo u situaciju da doživi nestvarni osjećaj kada je bolje davati nego uzimati?
Toplu vodu nekada moraš ponovo izmisliti
Prije priče o ovom megabiznismenu, potrebne su neke uvodne napomene ili uputstvo za čitanje.
Saga o tešanjskim bogatašima može izgledati „previše dobro da bi bila istinita“. Možda je sve samo lijepa šala, ha? Oni koji na portalima čitaju samo naslove, gledaju slike i komentiraju nepročitano, mogu biti dovedeni u zabludu kako je bogaćenje – zabavno. I da je to onaj osjećaj koji se doživljava subotom uveče. To može biti istina, ali tek nakon prvih 15 godina bavljenja biznisom tokom kojih će vam „svaki dan izgledati kao ponedjeljak“. Tek tada će vam, ako preživite, „svaki dan izgledati kao subota“ (Hajrudin Ahmetlić, HIFA Petrol Group). No, ne treba se zavaravati: put od ponedjeljka do subote nije kratak, ni lagan, kao što to izgleda na prvi pogled. Na tom putu se možete susresti sa raznim preprekama u vidu visokog pritiska, moždanog i srčanog udara, šećera u krvi, reketaša iz vladajuće partije, maloljetne ljubavnice, itd. Jedan od vodećih tešanjskih biznismena umro je u automobilu čekajući zeleno svjetlo na semaforu… Kao što vidimo, ništa nije šala i ništa nije smiješno. Uspjeh ima svoju cijenu. Ponekad i najveću.
Prevešćemo na još jednostavniji jezik. Tešanj ne pripada bh. privrednom mainstreamu. To znači da je u ovom gradu nemoguće da se dogodi situacija koju je opisao Milisav Tomović, biznismen iz Han-Pijeska: „Ja 22 godine ne mogu naći radnike koji bi imali plaću oko 1200 KM u mjestu u kojem ima 600 nezaposlenih ljudi. Oni više vole raditi za 300 KM u vatrogasnoj službi”. Koje je naravoučenije? Pa, NEMA 'LEBA BEZ MOTIKE! Nekada toplu vodu moraš ponovo izmisliti.
Sam sebi razbio monopol na tržištu.
Može li među braćom, o biznisu je riječ, postojati ljubomora? Ili zavist?
Prije 25 godina, petorica braće Ahmetlić osnovali su firmu pod imenom HIFA. Glavnu riječ vodio je najstariji brat Hajrudin, koji je i inicijator ove poslovne ideje. Gotovo preko noći, HIFA je postala najbrže rastuća kompanija u BiH. Toliko je narasla da je morala poroditi nekoliko firmi-kćerki. Svaki je brat dobio svoju firmu. Tako je nastala HIFA Group. Nova grupacija brzo je postala vodeća naftna kompanija u BiH. U oblaku prašine HIFA Group ostavila je i INA-u (Energopetrol), i Petrol, i Nestro, a kasnije bogami i Gazprom. Ahmetlići se na domaćem tržištu više nisu imali protiv koga boriti. Adrenalin je prijetio da iskipi, pa su iz HIFA Grupe odlučili da se takmiče između sebe. Napravili su dvije nove grupacije, HIFA-Oil i HIFA Petrol. Izudinova HIFA-OIL bila je afrodizijak za Hajrudinovu HIFA-u Petrol, i obrnuto. Kuloari izvan porodice Ahmetlić aludirali su da se između Izudina i Hajrudina Ahmetlića dogodio teški konflikt, ali je situacija bila upravo suprotna. Oni su uživali u lojalnoj konkurenciji – kao što su, naprimjer, nedavno ponosno uživali Englezi, jer su u finalima Lige prvaka igrali dva engleska kluba, Liverpul i Totenhem. Nema ljubomore među Englezima. Nema ljubomore između braće, isto prezime nose. Obojica igraju u prvoj ligi, obojica su u play off-u. Njih je, ustvari, bratsko takmičenje i dovelo do vrha: proširili su poslovanje izvan naftne industrije i izvan BiH, a dospjeli su i na Forbesovu listu. Oni su sami (sebi) razbili monopol na tržištu. Konkurencija je dobra stvar, čak i između braće. Neke su stvari teške za objasniti.
Ali, zdrava konkurencija među Ahmetlićima ne vlada samo u poslovanju, već i u filantropiji. Hajrudin Ahmetlić je negdje čuo da – kada daješ – nije važno koliko daješ, već koliko ti ostane. „Nije donacija, ako je ne osjetiš“, pomislio je prije četiri godine Hajrudin. I iskeširao cijelih 250 hiljada maraka kako bi se u Tešnju napravio Dom za djecu sa posebnim potrebama. To je cifra, priznaćete, koju i milioneri moraju osjetiti.
Maratonac, a ne sprinter
Neke se stvari, da bi se naučile, moraju ponavljati. Hajrudin Ahmetlić, da utvrdimo gradivo, autor je legendarne izjave koja konkurira za fusnotu za univerzitetski udžbenik iz oblasti ekonomskih nauka: „Cijelih 15 godina radio sam kao da mi je svaki dan ponedjeljak, a danas se osjećam kao da mi je svaki dan subota“. Da vidimo malo, kakav je njegov život bio prije 15 godina… Te 2004. godine Ahmetlić ni sam nije mogao pratiti šta se događa u njegovoj glavi. Ponašao se kao što se danas ponaša najbogatiji čovjek u Hrvatskoj, Mate Rimac, koji proizvodi najbolje električne (super)automobile na svijetu. ”Ustao sam u pet sati i bit ću ovdje do 23:00“, izjavio je Rimac prije nekoliko dana za portal Index, i dodao: „Radim dan i noć i uspijevam možda 20 posto od onoga što bih želio postići“. Dvadeset posto! Kao da slušate Hajrudina Ahmetlića iz vremena kada mu je svaki dan izgledao kao ponedjeljak. Možete samo zamisliti gdje će Rimac biti kada implementira Ahmetlićevu životnu filozofiju…
Trka u kojoj učestvuje Hajrudin Ahmetlić nije sprint, nego maraton. Njegovu antologijska izjava o ponedjeljku i suboti u poslovnim krugovima često se citira, jer iskustva mnogih poduzetnika koji su u svom poslovanju preboljeli dječije bolesti, dobro znaju da u tom grmu leži zec. Ne treba čitati između redova, ova izjava je recept za uspjeh. Ne samo u biznisu, već i u životu. I Muhamed Ali je tako živio. I Cristiano Ronaldo, koji je rekao da možeš imati talenat, ali da bez rada nećeš stići daleko. „Završit ćeš karijeru u nižerazrednom Vratniku“ ili u Vatrogasnom društvu u Han-Pijesku gdje za 300 maraka mjesečno nećeš morati raditi ništa.
Post scriptum
Kako se ne bi hvatali za glavu i na ćupriji platili duplo više nego što su imali priliku platiti na mostu, najinteligentniji među tešanjskim biznismenima (uključujući i H. Ahmetlića) na platnom spisku imaju ove face:
1. prof.dr. Almin Dautbegović (advokat „koji može sve“, a najtraženiji je i najskuplji kad se dođe pred zid i kad se više nema kud – preporučuju se stalne preventivne konsultacije);
2. dipl. ing. Šefket Turalić (ekspert za sisteme kvaliteta i okoliša, lead auditor za ISO standarde, poslovni savjetnik – preporučuje se da ga se ozbiljno shvati i, što je najvažnije – na vrijeme, upravo zato što poslije jebanja nema kajanja);
3. mr. Muris Prnjavorac (ekspert za sigurnost, posebice korporativnu – preporučuje se edukacija osoblja i menadžmenta svih nivoa, zbog poražavajuće niske sigurnosne kulture i nepoznavanja cyber kriminala; čovjek je u teoriju već lansirao sopstveni termin – 'virtualni reket', koji se, inače, plaća bitcoinima; „Kad si već zaradio velike pare, onda to moraš znati i sačuvati“).
(Ovo je rukopis iz knjige u pripremi LUKAVI BIZNIS, autora Hajrudina REDžOVIĆA)