Iseljavanje stanovništva, kome svjedočimo posljednjih godina već ostavlja vidljive posljedice - nedostaje nam stručna radna snage u gotovo svim oblastima, osjetno se smanjio broj radno aktivnog stanovništva, a povećao prosjek starosti stanovništva. U vremenu koje slijedi posljedice će biti još izraženije - gubitak najaktivnije radne snage ozbiljno će ograničiti mogućnost bilo kakvog ekonomskog rasta i razvoja, smanjiti potrošnju, ali i ozbiljno ugroziti punjenje, kako budžeta, tako i penzionih i zdravstvenih fondova.
Slikovito je to prikazao ekonomista Faruk Hadžić posmatrajući radnu snagu (zaposlene i nezaposlene) kao potencijalnu poresku bazu koja može uplaćivati poreze i doprinose.
Njegova infografika pokazuje koliko nam se potencijalna poreska baza smanjila za pet godina.
Podatke je uzeo iz Anketa o radnoj snazi 2014-2018, navodeći da, ako se 2014. godina posmatra kao bazna i taj broj preračuna na 100 jedinica, onda smo za pet godina dobili sljedeću situaciju
• Broj radne snage se smanjio na 90
• Broj zaposlenih se povećao za 1
• Broj nezaposlenih se smanjio za 11
Ono što se jasno vidi sa infografike jeste da nam se značajno smanjuje ukupna radna snaga, a time i potencijalna poreska baza koja treba da puni naše fondove (PIO i zdravstvo), ali i budžete iz kojih se finansira cjelokupni državni aparat.
Prema riječima Hadžića, kada je riječ o fondovima, mi smo već sada u problemima, jer prelaskom PIO fondova na budžet, faktički je potvrđeno da se oni ne mogu više finansirati iz doprinosa. FBiH je tu nešto duže izdržala. Za očekivati je, naglašava, da ubrzo krene zagovaranje da i zdravstveni fondovi pređu na budžet, a to znači da će se nedostajuća sredstva namirivati iz poreza.
“Upravo zbog činjenice da nam se smanjuje poreska baza usljed masovnog iseljavanja, te da nam se povećava baza iz koje se isplaćuju razne obaveze, poput penzionera, ogroman će pritisak biti na pravnim licima i građanima koji ostanu u državi. Obzirom da nismo proveli poreske reforme, a da se još uvijek ne vidi spremnost za njihovu provedbu na pravi način, očekivati je da ćemo imati ozbiljnih problema, možda već u ovoj godini, ili narednoj. Politika hitno, ali baš hitno mora reagovati, uvesti moratorij barem na jedan mandatni period na teme poput izmjena Dejtonskog sporazuma u bilo kojem smjeru, te 24h fokusiranje na reforme i rješavanje složenih ekonomskih i demografskih problema. Poreska baza se može samo još više smanjivati narednih godina. Privid boljeg punjenja postoji zbog još uvijek visokih doznaka iz inostranstva, ali ni to neće vječno trajati”, zaključuje za BUKU Hadžić.
