Onda se zapitamo da li nas telefon “prisluškuje”? Da, istina je da nas telefon prisluškuje.
Skupljanje podataka odnosno glasovno prepoznavanje ključnih riječi nije nešto novo, ali postaje sve preciznije.
Marko Barić, stručnjak za marketing, zaljubljenik u nove tehnologije i voditelj marketinga u kompaniji Notchu za Akta.ba je pojasnio kako nas telefon „prisluškuje“, za Akta.ba.
“Možemo odmah reći da je riječ “prisluškuje” najlakši način kako ljudima možemo objasniti način na koji se određeni sadržaj plasira na njihove pametne telefone. Riječ “prisluškuje” svakako ima negativan narativ i isto bi značilo da netko to radi bez našeg dopuštenja”, pojasnio je Marko.
Instaliranjem novih aplikacija na našim pametnim uređajima, ne samo mobitelima, dajemo dozvolu. Pristajemo da se naši podaci koriste u marketinške svrhe ili da firme koriste naše podatke kako bi unaprijedili svoje usluge.
“Rijetko čitamo na što sve pristajemo i kakva dopuštenja dajemo određenim aplikacijama, bilo da se radilo o pristupu kameri ili mikrofonu. Korištenjem pametnih i digitalnih asistenata putem glasovnih naredbi naši se glasovi spremaju online. Kasnije se koriste i u marketinške svrhe aktiviranjem prilikom izgovaranja ključnih riječi”, istakao je.
Tehnologija postaje sve pametnija, tako da se već i kontekst razgovora može iskoristiti pojašnjava i dodaje:
“Ako razgovaramo o tome da nam se uređaj za pranje rublja pokvario, postoji velika mogućnost da ćemo vidjeti oglase za uređaje za pranje rublja ili za popravak istih. Sve je legalno, jer kako sam i ranije spomenuo, dali smo svoj pristanak”.
Kako se koriste podaci?
Naši prikupljeni podaci se koriste u marketinške svrhe kao i za unapređenje određenih usluga, aplikacija i slično. Tačnije za sve ono što može unaprijediti postojeće poslovanje onih koji prikupljaju podatke.
“Također važno je reći da se ovdje ne radi o špijunaži jer ponavljam mi smo dali svoj pristanak aplikacijama za glasovno prepoznavanje”, naglasio je voditelj marketinga.
Dalje dodaje da određene firme prikupljaju naše podatke koje prodaju drugim servisima koje iste te baze podataka koriste u svrhu oglašavanja ili ih preprodaju dalje. To se odnosi na podatke kao što su interesi, demografski i geografski podaci, koliko koristimo određene aplikacije i slično.
“Ovdje se također radi o potpuno legalnoj praksi za koju smo i sami dali naš pristanak. Nitko ne smije dijeliti naše osobne podatke, recimo mail adresu ili broj telefona, ali može podatak o tome koju glazbu najviše slušamo. Dijeljenje osobnih podataka je potpuno ilegalno. Danas nas kao potrošača štiti zakon, ali i GDPR koji štiti naše podatke, odnosno ograničava tvrtke kako će i na koji način koristiti naše podatke”, pojasnio je.
Teško je imati potpunu privatnost
Naglašava da je danas teško imati potpunu anonimnost na internetu, ali možemo je imati donekle ukoliko to želimo.
“Postoje mnogi pretraživači interneta koji ne prikupljaju podatke i koji ne prikazuju oglase. S druge strane na svim tražilica i većini aplikacija moguće je postaviti AdBlocker koji će kako i sam naziv kaže u potpunosti blokirati prikazivanje reklama”, dodao je.
Sve firme pa tako i Google, Apple, Facebook prikupljaju značajan broj podataka o nama.
“Ovom prilikom bi svakome preporučio dokumentarac The Social Dilemma, gdje je na jednostavan način objašnjeno kako funkcioniraju društvene mreže i što sve znaju od nama. Možda se na prvu sve to čini zastrašujuće, ali je zastrašujuće jedino ako se koristi u neetičke i manipulativne svrhe”, kazao je zaljubljenik u nove tehnologije.
Smatra da je korištenje podataka u marketinške svrhe sasvim u redu sve dok se koristi na primjeren i etičan način. Odnosno dok se naši privatni podaci ne koriste za zloupotrebu.
“Tu se već radi o krminalnim i ilegalnim radnjama, a o tome ovdje nije riječ. Koliko god i cijeli koncept bio zastrašujuć na prvu, u ovom slučaju ste sigurni. Iako se i putem plasiranja određenog sadržaja može utjecati na kupnje odnosno na ono što kupujete putem interneta”, naglasio je.
Plasira nam se samo sadržaj koji nas zanima
U praćenju podatak nije sve tako crno. Pozitivno je to što onda dobijamo samo sadržaj koji je primjeren našim interesima. Pratit ćemo samo onome što nas zanima, a korisničko iskustvo će postajati samo bolje.
“Primjerice na Netflixu možemo vidjeti sadržaj, odnosno Netflix nam preporučuje sadržaj sukladno sadržaju koji smo gledali i konzumirali ranije. Negativno je da se isto koristi u manipulativne svrhe i nametanjem sadržaja koji može utjecati na promjenu mišljenja ili kompulzivne kupnje. Ako smo svjesni svega toga onda će utjecaj na nas biti puno manji. Mi želimo vidjeti sadržaj koji nas zanima i sukladno našim interesima, a drugačije ga nećemo i ne možemo vidjeti”, istakao je Barić.
Kako spriječiti praćenje
Ako jednostavno ne želimo da se naši podaci snimaju možemo to zaustaviti. Potrebno je samo da isključimo sva dopuštenja koja dajemo aplikacijama i sistemu u postavkama svih uređaja.
“Ne radi se o kompliciranom procesu i potrebno je minimalno tehničko znanje za isto”, naglasio je.
No, sa druge strane moramo biti svjesni da sami svakodnevno dijelimo sve informacije o našem životu javno.
“Svi mi dijelimo informacije o sebi na svim društvenim mrežama koje koristimo. Dijelimo ih našim pratiteljima i ljudima koje uopće ne poznajemo. Nije potrebno da nas netko “prisluškuje” kako bi saznao sve o nama. Dovoljno je da samo pogleda naše profile na društvenim mrežama i već ima podatke o našim interesima. Kao i svemu što smo sami i svojom voljom podijelili na internetu”, smatra Marko.
Hoćemo li i koliko ćemo podataka dijeliti javno to je na nama samima.
“Zaštiti se možemo jedino da ne stvaramo digitalnu sliku o sebi na internetu. To je danas zbog načina života i prirode posla vrlo teško, ali nije nemoguće. O svemu odlučujemo sami, ali moramo biti svjesni da digitalizacija više nije naša budućnost nego sadašnjost. Ona nam kao takva zaista pomaže da poboljšamo kvalitetu života”, poručio je Marko.
Sljedeći put kada krenete da instalirate novu aplikaciju ili dozvolite kolačiće pažljivo pročitajte šta zapravo dozvoljavate.