Sjedenje u trajanju od više od tri sata dnevno može da skrati
očekivani životni vijek za dvije godine, čak i ako osoba redovno vježba,
pokazuje jedna nova studija. Gledanje televizije duže od dva sata dnevno
može dodatno da skrati životni vijek za 1,4 godine.
Ova otkrića
pokazuju da, iako fizička aktivnost znatno doprinosi zdravlju, nije
dovoljno samo poštovati preporučeni dnevni obim vježbi – savetuje se da
odrasle osobe vježbaju oko pola sata dnevno umjerenim intenzitetom. Ali
šta je sa ostalih 23,5 sati svakog dana? Istraživači kažu da je važno ne
provoditi ih u sjedenju.
Isto kao što pritiskanje papučice za
gas i pritiskanje kočnice može da prilagodi brzinu automobila, tako i
fizička aktivnost i sedentarno ponašanje nezavisno utiču na zdravlje i
očekivani životni vijek, kažu istraživači. Bez obzira da li ste “fizički
aktivni i pratite uputstva za vježbanje ili niste aktivni, sjedenje je
loše’’, kaže Peter Kacmaržik (Peter Katzmarzyk), profesor epidemiologije
u Centru za biomedicinska istraživanja Penington i glavni autor ovog
novog rada objavljenog u onlajn žurnalu BMJ Open.
Ovo nije prva
studija koja dokazuje negativan uticaj sedentarnog ponašanja. Jedna
australijska studija objavljena prošle godine pokazala je da ljudi koji u
prosjeku gledaju televiziju šest sati dnevno žive 4,8 godina manje od
onih koji uopšte ne gledaju televiziju; osim toga, svaki sat gledanja
televizije kod osoba starijih od 25 godina povezan je skraćenjem
očekivanog životnog vijeka za 22 minuta.
Ova analiza se razlikuje od prethodnih po tome što je ovoj pojavi
prišla iz šire perspektive, računajući kumulativan efekat sedentarnog
ponašanja na ukupni očekivani životni vijek populacije. Nedavna
istraživanja pokazuju da ljudi širom svijeta provode oko 300 minuta ili 20
odsto svog dana u sjedenju; mnogi ljudi sjede i mnogo duže. Skraćenje tog
perioda barem za par sati – isključivanjem računara, TV uređaja ili
drugih digitalnih medija, na primjer – može da produži očekivani životni
vijek, pokazuje ova studija.
Da bi ispitali efekat sedentarnog
ponašanja, Kacmaržik i njegove kolege izvukli su podatke iz pet studija u
kojima su učesnici davali informacije o svojim sedentarnim navikama,
uključujući koliko vremena provode u sjedenju, gledanju televizije ili
korišćenju računara. Istraživači su na te podatke dodali rizik od
smrtnosti povezan sa sedentarnim ponašanjem i potom izračunali koliko
godina života bi se dobilo ako bi se ovi faktori rizika eliminisali iz
računice o očekivanom životnom vijeku.
Zaključak je da sjedenje
može da skrati očekivani životni vijek skoro isto koliko i pušenje, što
pokazuje koliko je opasna neaktivnost, naročito za srce. “Ovi rezultati
govore da kad bismo uspjeli da ubijedimo sve ljude u SAD-u da manje sjede,
očekivani životni vijek naše populacije bi porastao za dvije godine, sa
sadašnjih 78,5 na 80,5 godina’’, kaže Kacmaržik. “To je stvarno velika
razlika.’’
Međutim, nije lako natjerati ljudi da provode manje
vremena u fotelji, naročito kod onih koji imaju sedentarne poslove za
kancelarijskim stolom. Čak i ljudi koju poštuju smjernice u pogledu
vježbanja mogu da provode ostatak dana na sofi ili u stolici.
Možete da počnete tako što ćete povremeno ustajati sa stolice na poslu.
Prošetajte po hodniku ili probajte da držite sastanke u hodu umjesto
sedeći za stolom. Ustanite da proćaskate sa kolegama umjesto da im
šaljete mejl. Stajanje ne zamjenjuje vježbanje, ali bi trebalo da zamijeni
dobar dio vremena koje provodite u stolici. Najvažnije je da provodite
što je moguće manje vremena u sjedenju.