Živimo
u vremenima apsolutne dominacije stripova.
Naime,
u ovom trenutku postoje najmanje četiri popularna filma ili serije koje su
nastale prema fantastičnim predlošcima Marvela, DC Comicsa ili pak Image
Comicsa koji nam je donio izuzetno uspješni AMC-jev projekt “The Walking
Dead”.
Danas
su to opća mjesta pop kulture, ali prije 30 i više godine, domaćim tržištem
dominirala su neka druga imena i to nisu bili Deadpool, Spiderman, Captain
America ili Thor već junaci koji su dolazili iz talijanske izdavačke kuće
Sergio Bonelli Editore.
Talijani
su tada dominirali tržištem, a i danas su prisutni iako je nostalgija za
klasicima jača od bilo kojeg novog lika koji se u međuvremenu pojavio dok je
Alan Ford Maxa Bunkera i Magnusa nevjerojatan fenomen kojeg se prisjećamo barem
jednom svake godine.
U
svakom slučaju, ovo je tek skromni prelet i mali nostalgični osvrt za sve one
koji se žele prisjetiti junaka djetinjstva.
Zagor
Zagor Te-Naya.k.a. Patrick Wilding je
dio opće kulture na ovim prostorima i gotovo da nema čovjeka koji neće
prepoznati ovog potomka irskih doseljenika čije ime na narječju Algonkina znači
Duh sa sjekirom.
Čak i ako nikada nisu čitali strip
poznat vam je njegov simbol. Junak Sergija Bonellija i Galliena Ferrija koji
nastao je davne 1961., a Jugoslavija ga je upoznala tek sedam godina kasnije u broju
“Nasilje u Darkwoodu”.
Iako je popularnost stripa
neusporedivo manja nego prije (u najboljim danima prodavalo se preko 250 tisuća
primjeraka), Zagor i njegov vjerni sidekick Chico zacementirani su u
kolektivnom sjećanju ekipe s prostora bivše Juge.
Alan Ford
Malo je stripova koji su na ovim
prostorima popularni kao Alan Ford. Štoviše, prilično je sigurno reći da
popularnijeg stripa nema pa čak i da isti taj strip nigdje nije bio popularan
kao na Balkanu gdje su crni humor i apsurd Luciana Secchija i Roberta Raviola
pronašli dom i pustili korijenje.
Odgovor na pitanje zašto je strip
toliko popularan vjerojatno leži u ismijavanju zapada, a možda i u činjenici da
su čitatelji apsurd prepoznali u vlastitom okruženju, a to bi objasnilo i zašto
je Jugoslavija jedino tržište osim talijanskog na kojem je strip pustio
korijene.
Na samim počecima Alan Ford bio je
centralni lik, ali ubrzo dobiva nezaboravno društvo od kojeg je zaista teško
izabrati najboljeg.
Veliki Blek
Veliki Blek jedan je od starijih
likova i prvi se puta pojavio još 1954. i djelo je kreativnog trojca EsseGesse
(Giovanni Sinchetto, Dario Guzzon i Pietro Sartoris), a uz Zagora je drugo ime
koje će mainstream stripoljupci s ovih prostora istaknuti u razgovoru o
omiljenim junacima.
Inače, plavokosi grmalj zove se
Yannick Leroc, sin je kraljevskog kartografa, ali rano završava u zatvoru gdje
je proveo čak 18 godina života nakon čega bježi i spletom okolnosti završava
kao član posade na piratskom brodu kapetana Crnog Oka. No, to je tek početak, a
od kapetanske funkcije, preko druženja s plemićima i života s Indijancima,
završava među traperima kojima pomaže u borbi protiv Engleza.
Društvo mu prave Roddy i profesor
Occultis.
Tex Willer
Tex Willer je glavni lik popularnog
talijanskog vesterna koji su stvorili scenarist Gian Luigi Bonelli i ilustrator
Aurelio Galleppini, a ako vam djeluje poznato, to je zato što je nastao prema
liku američkog glumca Garyja Coopera.
Iako je nastao krajem četrdesetih, tek
tijekom šezdesetih postaje najpopularniji strip u Italiji, a i dan danas je
najdugovječniji strip u Italiji.
Kao i svi drugi Ameri u talijanskim
stripovima i ovaj je bijelac bio indijanski poglavica, a društvo mu prave Kit
Carson, Kit Willer i Tiger Jack, a šarolika ekipa “operira” diljem
Sjeverne Amerike.
Dylan Dog
Dylan Dog je relativno nov lik.
Sredinom osamdesetih stvorio ga je talijanski pisac i novinar Tiziano Sclavi, a
nastao je prema glumcu Rupertu Everettu koji ga je “kao” zaigrao u
filmu “Cemetery Man” Sclavijevu romanu “Dellamorte
Dellamore”, a 2011. pojavio se i film koji ćemo pokušati zaboraviti.
Popularan je otkad se pojavio na
tržištu, a radnja prati siromašnog londonskog istraživača noćnih mora koji živi
s pomoćnikom Grouchom i rješava neobične slučajeve uz povremenu pomoć bivšeg
šefa iz Scotland Yarda, inspektora Blocha.
Corto Maltese
Kapetan i pustolov Corto Maltese djelo
je pisca Huga Pratta koji ga je stvorio kao nepopravljivog idealista koji
pomaže onima kojima je to najpotrebnije bez obzira na naciju, vjeru, društveni
položaj i ideološke razlike.
Na svojim se se putovanjima svijetom
susreće s brojnim slavnim povijesnim ličnostima, a interes javnosti zadržao je
od kraja šezdesetih pa sve do danas. Prije dvije godine, aukcijska kuća
Artcurial objavila je da je u nedjelju postigla “svjetski rekord”
prodavši na dražbi djelo sa stripovskim junakom Cortom Malteseom za više od 390
tisuća eura.
Komandant Mark
EsseGesse 1966. objavili su prvi broj
stripa o Komandantu Marku u izdanju izdavačke kuće Sergio Bonelli Editore.
Smještena u vrijeme američkog rata za
nezavisnost, radnja stripa prati hrabrog komandanta Mark koji predvodi skupinu
domoljuba koji se nazivaju Vukovi s Ontarija i vode gerilski rat protiv
Engleza.
A ako se pitate gdje su Indijanci, ne
očajavajte jer Marka su Indijanci odgojili i naučili ga ratovanju, a društvo mu
prave Indijanac Žalosna Sova kojem su Crveni mundiri pobili obitelj i
misteriozni i samodopadni Bluff koji sa sobom vuče psa Floka koji prezire
Žalosnu sovu.
Martin Mystere
Pisac Alfredo Castelli i crtač
Giancarlo Alessandrini početkom osamdesetih stvorili su lik avanturama sklonog
povjesničara, arheologa, antropologa, pisca i producenta kojeg možete pronaći i
pod imenom Alan Dark ili Marma Manithan Martin.
Martin se nakon misteriozne smrti
njegovih roditelja počinje baviti proučavanjem neobjašnjivih događaja i povijesnih
lokacija, a surađuje s njujorškom policijom, tajnim vladinim agencijama i bilo
kime čiji ga slučaj zainteresira. Njegovu ekipu čine neandertalac Java kojeg je
pronašao u Mongoliji i djevojka/supruga Diana Lombard.
Nathan Never
Strip su 1991. stvorili Michele Medda,
Antonio Serra i Bepi Vigna, a radnja prati specijalnog agenta, tragičnog
Nathana Nevera koji je član detektivske agencije Alfa koja je samo jedna od
agencija koje se u ne tako dalekoj budućnosti bore protiv kriminala.
Strip se posebno dopao ljubiteljima
SF-a, a na Neverovom meniju često se zna naći sve od političkih igara do
stravičnih priča. Kroz strip se provlače brojne popkulturne reference jer Never
je ljubitelj retra.
Mister No
Bonelli i Ferri 1975. stvorili su lik
prekaljenog ratnika, veterana Drugog svjetskog rata koji je obišao sva ratišta
i po povratku otkrio da nije u stanju uklopiti se u normalan život.
Želi samo miran život pa odlazi u
Južnu Ameriku gdje prevozi turiste. No, nasilje ga prati na svakom koraku.
Inače, i Mister No dio života proveo
je kao pripadnik plemena Yanoama i bio je u braku s djevojkom koju je ubio
ljubomorni suplemenik.
Strip se održao sve do 2006. kada je
objavljen posljednji, 379. broj.
Kapetan Miki
Kapetan Miki pokrenuo je karijeru torinskog
trojca EsseGesse jer radi se o jednom od najvećih uspješnica s 500 tisuća
prodanih primjeraka tjedno.
Sadržajem je bio namijenjen najmlađim
čitateljima i premda se iz današnje perspektive čini kao jedan od stripova koji
se nije kvalitetno odupro zubu vremena, kod mnogih je probudio ljubav prema
stripu.
Miki je siroče, pridružuje se
rendžerima Nevade i već s petnaest godina postaje njihov kapetan, obavlja
najteže zadatke, a njegovi su prijatelji pijandure Smuk i Salaso koji mu pomažu
unatoč alkoholiziranosti.
Družina od vješala i Maxmagnus
“Maxmagnus” i “Družina
od vješala” djelo su autora Alana Forda i premda se nisu održali, vrijedi
ih spomenuti jer mnogi su obožavali ove kratkotrajne serijale koji bez ikakve
sumnje zaslužuju našu pažnju.
Moglo bi se čak reći da bi Maxmagnus
danas bio još bolje prihvaćen jer uz likove među koje ubrajamo debele parazite
koji žive na grbači naroda, zlog ministra financija, ulizice i ostali vladajući
šljam – priča je aktualna.
Preciznije, radi se o vječno svježoj i
univerzalnoj temi jer kao što kaže sirotinja iz Maxmagnusa: “Svirači se
mijenjaju, ali muzika ostaje ista”.
Mandrake
Legendarni Lee Falk od malih je nogu
bio fasciniran mađioničarima pa nije posebno iznenađenje da je još kao dječak
stvorio Mandrakea, mađioničara koji se bori protiv gangstera, zlih
znanstvenika, izvanzemaljaca i bića iz drugih dimenzija. Uz sve to, neodoljivo
podsjeća na Falka.
Nešto stariji čitatelji vjerojatno su
imali prilike upoznati Mandraka, njegovog pomagača Lothara i zaručnicu Nardu, a
pronašao je dom i u drugim medijima (radio, filmovi, televiziji i u kazalištu).
A spomenula ga je i Disciplina kičme.
Modesty Blaise
Iako se pojavljuje na profilnoj
fotografiji svake desete žene na Facebooku, Modesty Blaise najveću je
popularnost doživjela tijekom osamdesetih.
Ona je pametna, ona je seksi i odgovor
je Petera O'Donnella i crtača Jima Holdawaya na nedostatak snažnih ženskih
likova, a uz sve to, izgledao je savršeno i bio odlično napisan. Nažalost, svi
filmovi snimljeni prema predlošku su smeće, ali to ne umanjuje kvalitetu
originala.
Strip koji se prvi puta pojavio 1963.
i prati snalažljivu junakinju koja se spletom okolnosti nađe na čelu nade koju
s vremenom pretvara u međunarodnu organizaciju naziva Network.
Kit Teller
Ljubitelji vesterna vjerojatno su
voljeli malog rendžera Kita Tellera kojeg su 1958. stvorili scenarist Andrea
Lavezzolo i crtač Francesco Gamba.
Osim što ga nisu odgojili Indijanci,
Teller se od ostalih junaka razlikuje i po svojoj naivnosti i činjenice da
često izvlači deblji kraj, a mnogi pamte i njegovu ekipu koju čine Frankie
Bellevan, Annie Četiri Pištolja, Clarettu, Crnu Munju ili psića Terryja.
Predrag Đurić za Stripovi.com podsjeća
da je Mali rendžer izlazio kratko u Dnevnikovoj Zlatnoj seriji, a potom
isključivo u Lunovom Magnus Stripu te da je gotovo nemoguće pratiti kronološki
redoslijed serije. Brojevi su (na svu sreću uglavnom na početku serijala)
izlazili bez ikakvog reda, epizode su rezane i ubacivane kao dodaci drugim
stripovima ili kao glavne priče, a neke epizode nismo nikad ni vidjeli.
Ovo je jedini junak LMS/ZS serija koji
nije doživio niti jedno novo izdanje na prostorima bivše SFRJ.