Devet izložbi i 800 izloženih radova samo su dio bogata programa ”Klimtove godine”. U izložbenom prostoru dvorca Belvedere, koji posjeduje najveću kolekciju Klimtovih djela, već je otvorena izložba ”Gustav Klimt i Josef Hoffmann – pioniri moderne“, koja će trajati do 4. ožujka, a već 15. lipnja slijedi izložba ”150 godina Gustava Klimta”. Kolekcija Belvedere sadrži i najpoznatije Klimtovo djelo ”Poljubac” iz 1907./08. godine.
Muzej povijesti umjetnosti od 14. veljače do 6. svibnja u predvorju će izložiti 13 slika i skica koje su prethodile oslikavanju stepeništa ovoga muzeja 1890. godine. Ovaj angažman značio je uspon u Klimtovoj karijeri.
Klimtova godina
U muzeju ”Leopold” od 24. veljače do 27. kolovoza bit će postavljena izložba ”Smrt i život“, koja obuhvaća najznačajnija slikarova djela te izložba ”Klimt osobno. Slike – pisma – nacrti“ u čijemu je središtu zaostavština Klimtove životne suputnice Emilie Flöge. I muzej ”Albertina” pridružio se cjelogodišnjoj manifestaciji pa će od 14. ožujka do 10. lipnja prikazati 170 crteža iz svoje kolekcije i posudbe iz drugih austrijskih i svjetskih muzeja.
Gradski muzej ”Wien Museum“ će od 16. svibnja do 16. rujna izložiti 400 crteža iz svoje i ujedno najveće kolekcije Klimtovih crteža, kao i slikarovu kecelju, radni materijal i crtež mrtvog Gustava Klimta koji je načinio slikar Egon Schiele.
U Klimtovoj vili u gradskom okrugu Hietzing trenutačno je u tijeku generalna sanacija, a za javnost će biti otvorena na ljeto 2012. godine. U prizemlju kuće smješten je Klimtov posljednji atelje koji je koristio od 1911. godine do svoje smrti 1918. godine. I turistička zajednica grada Beča ”WienTourismus“ sprema se za Klimtovu godinu, a najviše se reklamira u Njemačkoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji, Španjolskoj, Italiji, Japanu i SAD-u.
I bečki hoteli, slastičarnice i pekarnice pripremaju kolače i torte s motivima u vezi s velikim austrijskim slikarom. Kao jedan od najvažnijih predstavnika bečke secesije, Gustav Klimt stvarao je djela koja su ga učinila onime što je on danas – najpoznatiji austrijski slikar na cijelome svijetu.
Nakon umjetničkog obrazovanja, Gustav Klimt započeo je svoju karijeru kao dekorativni slikar ere bečkog Ringa. U toj ranoj stvaralačkoj fazi bavio se uređenjem stubišta kazališta Burgtheater i bečkog Muzeja povijesti umjetnosti. Do izražaja dolazi umjetničko i financijsko priznanje njegova rada.
No Gustav Klimt teži ostvarenju svojih vlastitih stilskih elemenata. S nepunih 35 godina predvodi secesioniste, koji su si za cilj zadali obnovu umjetnosti i bili naklonjeni međunarodnim strujanjima moderne. U secesiji Josepha Marie Olbricha dolazi do pionirskih izložbi, koje su praćene brojnim skandalima.
U jednom suvremenom protestnom pismu o Klimtovim fakultetskim slikama, koje je naslikao za Bečko sveučilište, stoji: „Ne borimo se protiv gole ili protiv slobodne umjetnosti, nego protiv one ružne!“ No Klimt je na svjetskoj izložbi u Parizu dobio nagradu za sliku „Filozofija“, koja potječe upravo iz njegova ciklusa fakultetskih slika te je upravo od tog trenutka postao europska ličnost. Umjetnički je vrhunac tih godina izložba u čast Ludwiga van Beethovena 1902. godine. S njom se ostvaruje san cjelokupnog umjetničkog djela, kojemu Klimt pridonosi sa svojom monumentalnom slikom “Beethovenov friz“, a kojoj se danas opet može diviti na njezinu prvobitnome mjestu u secesiji. Nekoliko godina poslije Klimt će u uskoj suradnji s Josefom Hoffmannom, suosnivačem Bečke radionice, oblikovati vilu “Palača Stoclet“ u Bruxellesu i time stvoriti vjerojatno najpoznatije umjetničko djelo secesije.
Među najskupljima
S dominantnošću ornamentike i velikom zastupljenošću zlatne boje, koja krasi “Beethovenov friz“, započinje “zlatno razdoblje” u stvaralaštvu Gustava Klimta, koje će kulminirati njegovom slikom “Poljubac“ 1908. godine.
U snažnoj simbolici i izražajnom dekoru djela tih godina predstavljaju radost osjetila, ali se isto tako ocrtava i tamna strana ljudskog postojanja, kojemu prijete smrt i propast. U svojem kasnijem djelu, dekorativno-ekspresionistički stil sa svojim okretanjem prema boji zamijenit će “zlatno razdoblje“. Gustav Klimt je slikar uzdižućega građanstva, čiju žensku stranu on portretira kroz sve svoje stvaralačke faze.
Portret Adele Bloch-Bauer i posljednjih se nekoliko godina smatra jednom od najskupljih slika na svijetu. Osim portretiranja, Klimt se cijelog svog života bavio i crtežima. Već sama kvantiteta – uz oko 250 slika, očuvano je i 3000 crteža – pokazuje značenje ovog umjetničkog oblika za Klimta.
Tekst je preuzet iz Slobodne Dalmacije