Poučna je priča koju zagrebaćkog TPortala o
mađarskom primjeru razvoja filmske industrije za sve zemlje u regionu,
naročito za BiH, koja usljed zasljepljenosti i inertnosti ovdašnje
politike, ne vidi koju se potencijala kriju u ovoj grani industrije.
Umjesto toga, BiH, poput primjera sa Angelinom Jolie i njenog filma
tjera investitore iz ove zemlje
I Hrvatska je proteklih godina doživjela procvat filmske industrije
zahvaljujući poticajima koji se za snimanje u našoj domovini nude i
stranim produkcijama. Na spomen Budimpešte i Mađarske prosječnom će
Hrvatu prvo na pamet pasti žilet-žica na granici i zategnuti odnosi na
relaciji Ina – MOL. Iako se zbog odnosa prema izbjeglicama Mađari čine
kao zatvorena nacija, zapravo su vrlo otvoreni, no uglavnom za strani
kapital, a onaj uložen u filmsku industriju priskrbio je njihovom
glavnom gradu nazive poput ‘europski Hollywood’ ili ‘Hollywood na
Dunavu’. Provjerili smo zašto su po tom pitanju bolji od nas.
Gledano iz naše perspektive, iz zemlje u kojoj je velik dio stranih
produkcija sniman u Dubrovniku, nevjerojatno zvuči to da je netko
odlučio snimati u Mađarskoj, koja ne samo da nema Dubrovnik, nego uopće
nema more.
No ima Budimpeštu kao sjecište brojnih kultura koje su vladale na tom
području i ostavile bogato arhitektonsko naslijeđe, zbog čega je
mađarska prijestolnica sposobna ‘odglumiti’ bilo koji grad, što je u
proteklih dvadesetak godina i učinila nebrojeno puta.
Činjenica je da se i Hrvatska kroz svoju povijest nalazila pod
utjecajem različitih kultura koje su ostavile bogato arhitektonsko
naslijeđe i da filmskim ekipama može ponuditi puno više od
srednjovjekovnih zidina, a ne treba zaboraviti ni bogatstvo i
raznolikost prirodnih ljepota.
Osim atraktivnih građevina i lijepe prirode, filmašima važnu ulogu u
odabiru lokacija za snimanje filma igra novac, a ono što smo mi preko
Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) počeli stranim produkcijama
nuditi oko 2012. godine Mađari rade od 2004., kad je njihova vlada
donijela odluku o poreznim olakšicama domaćim i stranim produkcijama od
20 posto za snimanje u njihovoj zemlji.
S više od stoljetnom filmskom tradicijom i filmskim ekipama koje za
holivudskim zaostaju samo po cijeni svoga vrlo stručnog rada, nije
trebalo dugo čekati da Budimpešta kao filmsko odredište prestigne Pariz
ili Prag. Snimanje u Mađarskoj donijelo je producentskim kućama
višemilijunske uštede, a 2008. godine Mađari su svoje poticaje proširili
i ponudom popusta za neke proizvodne troškove nastale izvan te zemlje.
Pravo na popuste inozemne su produkcijske kuće mogle ostvariti kroz
partnerstvo s lokalnim produkcijskim kućama, koje su im nudile sve od
rasvjete do filmskih ekipa, i koje su do olakšica dolazile kroz
partnerstvo s tvrtkama registriranim u Mađarskoj, zaduženim za
financiranje, a do sredstava su dolazile kroz povrat poreza.
U pet godina od uvođenja popusta prihodi od inozemnih filmova i
koprodukcija porasli su više od deset puta i, prema mađarskom
Nacionalnom uredu za film, u 2009. godini iznosili su 126 milijuna eura.
Zagreb se nekada mogao ponositi najvećim filmskim studijem u bivšoj
Jugoslaviji, u koji ozbiljnije filmske produkcije nisu kročile
desetljećima. Budimpešta se zato danas ponosi jednim od najvećih zvučno
izoliranih studija na svijetu.
Na mjestu nekadašnje vojarne, 26 kilometara od Budimpešte, 2007. godine
izniknuo je filmski studijski kompleks u koji su privatni investitori
uložili 90 milijuna eura, a dvije godine kasnije u sklopu kompleksa je
sagrađen i zvučno izolirani studio od gotovo šest tisuća kvadratnih
metara, za koji se tvrdi da je najveći takve vrste u svijetu. Opremljen
najsuvremenijom tehnologijom i svim popratnim sadržajima, kompleks nosi
naziv po sir Alexanderu Kordi, Mađaru koji je utemeljio filmsku i
televizijsku producentsku kuću London Films i prvom filmašu kojemu je
dodijeljena kraljevska titula.
U perifernim dijelovima Budimpešte, na površini od 160 tisuća
kvadratnih metara, osvanuo je 2010. godine još jedan studijski kompleks u
koji je uloženo 75 milijuna dolara. Studio je sagrađen u partnerstvu
tvrtke Raleigh Studios, jednog od najvećih nezavisnih filmskih studija u
SAD-u, i lokalne tvrtke Origo Film Group. Uz devet zvučno izoliranih
studija i sve moguće popratne usluge, Raleigh Studios Budapest nudi
administrativne usluge kako bi strani filmaši mogli iskoristiti lokalne
poticaje i porezne olakšice.
Europska unija odobrila je 2010. godine zahtjev Češke za programom
poticaja sličnim onom mađarskom, prema kojemu filmaši ostvaruju pravo na
povrat 20 posto uloženih sredstava.
Te iste godine Andy Vajna, mađarski filmski
producent s holivudskom karijerom (‘Terminator’, ‘Rambo’) i jedan od
osnivača Korda Studiosa, preuzeo je dužnost mađarskog povjerenika za
film. Porezne olakšice za filmove proizvedene u Mađarskoj podignute su
na 25 posto, a osim razvoja i financiranja mađarskih filmova, Mađarski
nacionalni filmski fond pokrenuo je edukativne i praktične programe
obuke s ciljem jačanja mađarske filmske industrije.
Zahvaljujući ulaganjima Mađarskog nacionalnog filmskog fonda,
mađarska je filmska industrija postala jedan od najutjecajnijih pokreta u
europskom filmskom biznisu, a Budimpeštom se šeću holivudske face koje
do Hrvatske svrate tek kad im zatreba srednjovjekovna filmska kulisa ili
se zažele malo mora. Uz rizik da im onih 20 posto poreznih olakšica,
zbog ideoloških prepucavanja i vječne neizvjesnosti s državnom
blagajnom, ne bude ni vraćeno.