Bivši ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Michael Murphy objavio je na društvenoj mreži X opširnu analizu rezultata nedavno održanih izbora u BiH, osvrćući se na rad Centralne izborne komisije, uvođenje novih izbornih tehnologija, ulogu visokog predstavnika Christiana Schmidta, rezultate vodećih stranaka, ali i promjene u politici Washingtona i Brisela prema BiH.
Murphy je posebnu pažnju posvetio Miloradu Dodiku, Draganu Čoviću i Bakiru Izetbegoviću, ali i budućnosti evropskih integracija BiH. Njegova analiza sadrži niz vrlo direktnih i oštrih političkih ocjena koje se odnose i na američku administraciju i na Evropsku uniju.
Murphy pohvalio CIK i Schmidtove izborne reforme
Jedan od ključnih dijelova Murphyjeve analize odnosi se na uvođenje novih izbornih tehnologija. Na izborima 4. oktobra prvi put su primijenjeni sistemi biometrijske identifikacije birača i skeniranja glasačkih listića.
Murphy je rad CIK-a ocijenio veoma pozitivno, posebno imajući u vidu, kako tvrdi, pokušaje pojedinih stranaka da spriječe ili ograniče primjenu novih tehnologija.
„Izvedba CIK-a s uvođenjem nove izborne tehnologije bila je izvanredna, posebno imajući u vidu nastojanja nekih stranaka da to spriječe, tj. SNSD-a i HDZ-a BiH. Bilo je manjih poteškoća, ali one su bile zanemarljive“, naveo je Murphy.
Posebno je istakao ulogu visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji je u martu 2024. nametnuo izmjene izbornog zakonodavstva usmjerene na integritet izbornog procesa.
Murphy smatra da je upravo primjena novih tehnologija omogućila da se rezultati pojedinih izbornih trka utvrđuju znatno brže nego ranije.
„Činjenica da su SDA i birači znali za veliku pobjedu ove bošnjačke stranke istog dana kada su glasovi bačeni, umjesto danima ili sedmicama kasnije, bila je pobjeda za demokratiju u BiH“, poručio je bivši ambasador.
Posebno o Dodiku: „Promjena politike američke administracije mu je pomogla“
Najviše prostora Murphy je posvetio Miloradu Dodiku i promjeni odnosa Washingtona prema njegovoj politici.
Prema Murphyjevoj ocjeni, Dodikova tvrdnja da je dio svog izbornog uspjeha ostvario zahvaljujući promjeni američke politike prema BiH ima osnovu.
„Njegova tvrdnja da dio svog uspjeha duguje promjeni politike američke administracije prema BiH je tačna“, napisao je Murphy.
Bivši ambasador tvrdi da je nova politika Washingtona prema BiH omogućila Dodiku da popravi svoju političku poziciju u odnosu na period krajem 2024. godine.
Istovremeno, Murphy upozorava da takav razvoj događaja, kako smatra, može imati posljedice po političku stabilnost i teritorijalni integritet BiH.
„To, kao i pobjeda gospodina Dodika, stvorilo je nove opasnosti po teritorijalni integritet BiH“, naveo je.
Kritikovao je i Evropsku uniju, tvrdeći da bi Brisel mogao preispitivati odluku da smanji intenzitet pritiska prema Dodiku i da pokuša da ga „udobrovolji“.
Ove ocjene dolaze u trenutku kada je, prema preliminarnim rezultatima, SNSD ostvario snažan rezultat u Republici Srpskoj, dok je Željka Cvijanović zadržala vodeću poziciju u utrci za srpskog člana Predsjedništva BiH.
Čović i HDZ BiH profitirali od promjene američkog kursa, tvrdi Murphy
Murphy se osvrnuo i na politiku HDZ-a BiH i njenog lidera Dragana Čovića.
Prema njegovoj ocjeni, promjena američke politike prema BiH nije uticala samo na Dodika, već je otvorila prostor i za Čovića.
„To se ponekad gubi iz vida u fokusu na gospodina Dodika, ali i gospodin Čović je imao koristi od zaokreta u politici SAD-a“, smatra Murphy.
On tvrdi da je dio Čovićeve političke agende kompatibilniji sa novim ideološkim smjernicama američke politike prema BiH.
Istovremeno, Murphy naglašava da Čovićeva politička snaga nije isključivo posljedica djelovanja međunarodne zajednice, već i dugogodišnje sposobnosti HDZ-a BiH da ostvaruje izborne rezultate.
„Gospodin Čović također zna kako pobjeđivati na izborima i to čini već dugo vremena – to je ono što njega i njegovu stranku čini snagom u politici Federacije, a ne Christian Schmidt“, naveo je.
Murphy smatra i da će rezultati HDZ-a BiH imati dodatnu težinu zbog činjenice da je na izborima primijenjena nova tehnologija izbornog integriteta.
Izetbegović pred novim političkim kalkulacijama
Kada je riječ o Bakiru Izetbegoviću, Murphy pravi jasnu razliku između rezultata SDA i ličnog izbornog rezultata njenog predsjednika.
SDA je ostvarila snažan rezultat u Federaciji BiH, ali Izetbegović nije uspio pobijediti u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.
Murphy podsjeća da je to drugi uzastopni poraz Izetbegovića u utrci za Predsjedništvo.
„SDA je imala sjajnu noć, ali je gospodin Izetbegović izgubio svoju utrku za Predsjedništvo po drugi put zaredom“, napisao je Murphy.
Istovremeno, bivši ambasador predviđa mogućnost promjene političkih savezništava nakon izbora.
Prema njegovoj interpretaciji, Čović bi ovog puta mogao biti spremniji za saradnju s Izetbegovićem nego što je to bio slučaj 2022. godine, posebno ako u toj saradnji vidi alternativu odnosu sa strankama Trojke.
„Gospodin Izetbegović bi ovo mogao vidjeti kao pojas za spasavanje; ali to ne bi trebao biti“, ocijenio je Murphy.
Murphy otvorio i pitanje građanskog koncepta BiH
Posebno poglavlje njegove analize odnosi se na pitanje građanskog koncepta Bosne i Hercegovine.
Murphy je izdvojio rezultat Demokratske fronte i reakciju njenog lidera Željka Komšića, koji je nakon izbora govorio o političkom stanju građanske opcije u BiH.
„DF bi se mogao naći u vlasti na državnom i entitetskom nivou ako im to gospodin Čović dozvoli, ali stranka je prošla loše 4. oktobra“, naveo je Murphy.
Bivši ambasador smatra da izborni rezultat otvara pitanje budućnosti građanske politike u BiH, ali istovremeno iznosi i veoma oštru ocjenu Izetbegovićeve politike.
Tvrdi da predsjednik SDA, uprkos javnom zalaganju za građansku državu, prema njegovom mišljenju nikada nije bio njen iskreni zagovornik.
Murphy očekuje da bi se pitanje odnosa SDA prema građanskom konceptu moglo dodatno otvoriti kroz postizborne pregovore i eventualne dogovore sa Dodikom i Čovićem.
Evropski put BiH pod dodatnim pritiskom
Na kraju analize Murphy se vraća na evropske integracije i upozorava da bi politički odnosi nakon izbora mogli dodatno zakomplikovati evropski put BiH.
Posebno je kritikovao Dodikov odnos prema Evropskoj uniji.
„Gospodin Dodik se dugo protivio usvajanju reformi potrebnih za napredak BiH na putu ka EU, iako je ponekad davao deklarativnu podršku“, naveo je Murphy.
Prema njegovim riječima, Dodik je tokom posljednjih 18 mjeseci bio izrazito kritičan prema EU, dok je tokom izborne kampanje otvoreno nastupao protiv evropskih integracija.
„To ne sluti na dobro za evropsku perspektivu BiH, pod pretpostavkom da EU ostaje ozbiljna u pogledu vlastitih standarda“, napisao je.
Kao jedan od prvih testova evropske perspektive Murphy izdvaja Zakon o sudovima.
Istovremeno, smatra da bi Dodikov odnos prema EU mogao predstavljati problem i za Dragana Čovića, koji se godinama predstavlja kao proevropski političar.
Murphy tvrdi da je Čović istovremeno koristio političko približavanje Dodiku kako bi ublažio ili usporio pojedine reforme koje HDZ-u BiH nisu odgovarale iz političkih ili finansijskih razloga.
Njegova analiza tako izbore u BiH ne posmatra samo kroz ostvarene mandate i broj osvojenih glasova, već kao posljedicu šireg zaokreta u međunarodnoj politici prema BiH – posebno odnosa Washingtona i Brisela prema ključnim domaćim političkim akterima.