Izvještaj je pokazao da je 25 odsto svjetskog zemljišta trenutno “u velikoj mjeri uništeno”, jer je došlo do erozije tla, smanjenja izvora vode i gubitka biodiverziteta.
Još osam odsto je “umjereno uništeno”, dok je 36 odsto stabilno ili blago ugroženo, dok je samo na 10 odsto zemljišta došlo do “poboljšanja”.
Ostatak zemljišta u svijetu prekrivaju pustinje ili vodena prostranstva.
Posebno su ugrožene zapadna Evropa, gdje je intenzivna poljoprivredna proizvodnja dovela do zagađenja tla i podzemnih voda i rezultirala gubitkom biodiverziteta, zatim Himalaji, Andi, Etiopska visoravan i južna Afrika, gđe je erozija tla udružena sa pojačanim intenzitetom poplava.
U jugoistočnoj i istočnoj Aziji pirinčana polja su napuštena, najviše zbog pada vrijednosti te poljoprivredne kulture.
Organizacija UN za hranu i poljoprivredu (FAO) procjenjuje da će poljoprivrednici morati da do 2050. proizvedu 70 odsto više hrane kako bi zadovoljili potrebe svjetske populacije, za koju se očekuje da dostigne cifru od devet milijardi ljudi.
To će značiti da će morati da bude proizvedeno milijardu tona više pšenice, pirinča i drugih žitarica i 200 miliona tona više govedine i ostalog mesa.
Trenutna situacija je takva da se najplodnije površine već obrađuju, ali na takav način da se njihova produktivnost smanjuje, a zemljište se troši i voda rasipa.
Da bi se zadovoljile svjetske potrebe za hranom, potrebno je intenzivirati poljoprivrednu proizvodnju na postojećim obradivim površinama, ocjenjuje FAO u izvještaju pod nazivom “Stanje svjetskog zemljišta i izvora vode za hranu i poljoprivredu”.
Izvještaj UN objavljen je danas kada počinje i dvonedeljni samit svjetske organizacije o klimi u Durbanu, u Južnoj Africi, čiji je cilj da se izađe iz ćorsokaka u vezi sa smanjenjem svjetske emisije ugljen-dioksida i drugih zagađivača.
Studija UN pokazala je da su klimatske promjene, zajedno s lošim poljoprivrednim praksama, doprinijele smanjenju produktivnosti na svjetskim obradivim površinama u godinama velike primjene novih tehnologija, pesticida i hibridnog sjemena, što je u prvom momentu dovelo do povećanog prinosa žitarica.
Zahvaljujući novim poljoprivrednim tehnologijama, samo 12 odsto više svjetskog zemljišta zasađeno je žitaricama od 1961. do 2009, ali je proizvodnja hrane skočila za 150 odsto.
U međuvremenu, pokazao je izvještaj UN, stopa rasta u mnogim oblastima je opala i danas iznosi svega polovinu od pomenute cifre.
Izvještaj UN je, takođe, pokazao da svjetski izvori vode postaju sve oskudniji i slaniji, dok su podzemne vode sve zagađenije pesticidima i drugim otrovima.
Da bi se zadovoljile svjetske potrebe za vodom do 2050, potrebni su efikasniji irigacioni sistemi, jer sadašnji funkcionišu ispod svojih kapaciteta, navodi FAO.
Ta organizacija je pozvala na korišćenje novih poljoprivrednih praksi i većeg ulaganja u razvoj poljoprivrede.
UN smatraju da je do 2050. neophodno u tu svrhu uložiti 1.000 milijardi dolara u razvoj irigacionih sistema samo u zemljama u razvoju, i još 160 milijardi dolara za oporavak zemljišta i kontrolu poplava.