SARAJEVO, 22. jula (FENA) – Dok se mnogi gradovi suočavaju s klimatskim promjenama i rastućim pritiskom na prehrambene sisteme, Beč razvija model urbane poljoprivrede u kojem se otpad pretvara u resurs, a emisije ugljen-dioksida koriste za uzgoj hrane.
Na jednom od najvećih povrtlarskih gazdinstava u austrijskoj prijestolnici predstavljen je primjer kako kružna ekonomija može funkcionisati u praksi. Porodična kompanija Merschl, koja na oko 70.000 kvadratnih metara plastenika godišnje proizvede približno 3.000 tona paradajza za lokalno tržište, pustila je u rad prvu postrojenje za hvatanje ugljen-dioksida (Carbon Capture) u Austriji industrijskog kapaciteta namijenjeno ovakvoj proizvodnji.
Posebnost sistema je što se izdvojeni CO2 ne ispušta u atmosferu, već se odmah koristi u plastenicima kako bi podstakao rast biljaka. Istovremeno, fosilni prirodni plin zamijenjen je energijom iz biomase. Time je proizvodnja postala znatno održivija.
Član gradske vlade za klimu Jürgen Czernohorszky poručio je da Beč želi postati “grad bez rasipanja”, u kojem se resursi koriste što efikasnije, a kružna ekonomija postaje sastavni dio svakodnevnog života.
– Način na koji upravljamo resursima direktno utječe na zaštitu okoliša, klimatske promjene i sigurnost snabdijevanja hranom. Zbog toga razvijamo grad u kojem se materijali i energija koriste u zatvorenim ciklusima, rekao je Czernohorszky.
Taj pristup dio je Strategije “Cirkularni Beč”, kojom austrijska prijestolnica planira smanjiti potrošnju resursa i do 2040. godine postići klimatsku neutralnost.
Predsjednik Poljoprivredne komore Beča Norbert Walter istakao je da savremena tehnologija omogućava povratak proizvodnim ciklusima, u kojima se energija i sirovine koriste mnogo efikasnije nego ranije.
Prema njegovim riječima, poljoprivrednici danas uz stručnu podršku analiziraju potrošnju energije, vode i drugih resursa kako bi smanjili zavisnost od vanjskih energenata i povećali održivost proizvodnje, bez ugrožavanja ekonomske isplativosti.
Podaci pokazuju da je gotovo polovina bečkih vrtlarskih gazdinstava već priključena na sistem daljinskog grijanja, dok dodatnih deset posto koristi biomasu, poput peleta i drvne sječke, za zagrijavanje plastenika.
Vlasnik gazdinstva Martin Merschl kaže da je cilj bio potpuno promijeniti način proizvodnje.
– Fosilni plin zamijenili smo regionalnim izvorima energije, a CO2, koji je nekad bio otpad, pretvorili smo u vrijedan resurs za proizvodnju hrane. Time smo zatvorili proizvodni ciklus i pokazali kako kružna ekonomija može funkcionisati u praksi, rekao je Merschl.
U Beču ističu da takav model istovremeno doprinosi smanjenju emisija, jača lokalnu proizvodnju hrane i povećava otpornost grada na buduće klimatske i energetske izazove. Grad smatra da upravo povezivanje moderne tehnologije, obnovljivih izvora energije i lokalne poljoprivrede predstavlja jedan od ključnih puteva prema održivijem urbanom razvoju, saopćeno je iz Ureda Grada Beča u Sarajevu.