Na današnji dan, 27. jula 1824. godine, u Parizu je rođen Aleksandar Dima Sin (Alexandre Dumas fils), jedan od najznačajnijih francuskih književnika i dramaturga 19. veka. Njegov životni i stvaralački put obilježen je borbom za sopstveni identitet, raskidom sa žanrovskom tradicijom svog oca i stvaranjem djela koja su trajno promijenila pozorišnu i književnu scenu Evrope. Preminuo je 27. novembra 1895. godine u mjestu Marli le Rua.
Porijeklo, djetinjstvo i borba sa stigmom
Aleksandar Dima Sin bio je vanbračni sin slavnog književnika Aleksandra Dime Oca i krojačice Mari-Katrin Lebė. Zbog okolnosti svog rođenja i društvenih predrasuda tog vremena, rano je iskusio surovo lice tadašnjeg građanskog morala. Otac ga je zakonski priznao tek 1831. godine, ali mu je zakon dao pravo da ga odvoji od majke, što je mladom Dimi nanijelo duboke emotivne rane.
Upravo će ova lična trauma, osjećaj odbačenosti i položaj nepriznate djece i marginalizovanih žena postati centralne teme njegovog cjelokupnog književnog stvaralaštva. Za razliku od oca, koji je uživao u kreiranju avanturističkih epopeja i istorijskih pustolovina, sin se okrenuo savremenoj stvarnosti, psihologiji likova i oštroj kritici licemjerja francuskog društva.
Remek-djelo koje je pomjerilo granice: „Dama s kamelijama”
Svjetsku slavu stekao je već sa 24 godine, kada je objavio roman „Dama s kamelijama” (1848). Djelo je inspirisano njegovom ličnom, nesrećnom ljubavnom vezom sa kurtizanom Mari Duplesi, koja je preminula vrlo mlada.
Roman prati tragičnu ljubavnu priču između mladog građanina Armana Dijana i teške bolesnice, pariske kurtizane Margarete Gotje. Knjiga je postigla ogroman uspeh, a Dima ju je ubrzo adaptirao i u pozorišni komad koji je premijerno izveden 1852. godine. Ova drama postala je apsolutni hit širom Evrope, a poslužila je i kao direktna inspiracija Đuzepeu Verdiju za njegovu čuvenu operu „Travijata”.
Društvena drama i borba za prava žena
Aleksandar Dima Sin se smatra jednim od utemeljitelja moderne realistične društvene drame. Kroz svoje pozorišne komade otvoreno je postavljao tabu teme tadašnje francuske buržoazije:
- Položaj žena u braku i društvu
- Prava vanbračne djece
- Bračne prevare, moral i prostitucija
Njegova najpoznatija pozorišna djela, pored „Dame s kamelijama”, jesu:
- „Problematični otac” (Le Fils naturel, 1858)
- „Nezakoniti sin” i komadi poput „Pitanje novca” (La Question d'argent, 1857)
U svojim djelima Dima nije težio samo zabavi publike, već je koristio pozorište kao propovjedonicu sa koje je apelovao na reforme zakona i veće razumijevanje za ljudske slabosti.
Priznanje i ulazak u Francusku akademiju
Zbog svog nemjerljivog doprinosa francuskoj književnosti i dramskoj umjetnosti, Aleksandar Dima Sin je 1874. godine izabran za člana Francuske akademije (Académie française), čime je zauzeo mjesto među besmrtnicima francuske kulture. Nadživio je oca za skoro tri decenije, uspijevši da izgradi potpuno autentičan književni i intelektualni autoritet koji se i danas izučava širom svijeta.