Zašto smo se borili?

Pokušali smo istražiti koliko bi Jugoslavija danas imala stanovnika

23. januar 2023, 10:14

Jugoslavija je, kažu podaci prvog poslijeratnog popisa stanovništva održanog 1948. godine, imala 15,8 milijuna stanovnika da bi nakon konstantnog rasta neposredno pred rat, 1991., kada su održana dva popisa – jedan savezni i drugi republički – zabilježila rekordnih 23,5 milijuna. Pokušali smo istražiti koliko bi Jugoslavija danas imala stanovnika, odnosno koliko ljudi živi na području nekadašnje zajedničke države. Naravno da će naš pokušaj biti amaterski, s obzirom na to da ćemo se služiti isključivo objavljenim podacima koji su često manjkavi ili nepouzdani, kao i da bi za znanstvenu obradu te teme trebalo puno više od pukih statističkih pokazatelja – od broja rođenih preko izbjeglih i ekonomskih migranata do stradalih u ratu i umrlih. Problem je također u metodologiji, s obzirom na to da tek dio država, i to u zadnje vrijeme, koristi Eurostatov model po kojem se u popis upisuju svi koji imaju prebivalište na teritoriju te zemlje, bez obzira na državljanstvo. Redoslijed republika, odnosno novonastalih država, odredili smo po broju stanovnika.

Srbija (Vojvodina i Kosovo)

Prema prvim rezultatima popisa stanovništva održanog prošle godine u Srbiji živi 6,69 milijuna stanovnika, što je sedam posto manje nego deset godina ranije ili gotovo trećina manje (čak 3,1 milijun ljudi) u odnosu na rekordnu 1991. kada je bilo 9,78 milijuna stanovnika (5,8 milijuna uža Srbija, dva milijuna Vojvodina i 1,9 milijuna Kosovo). U usporedbi podataka treba imati na umu da je Kosovo u međuvremenu proglasilo samostalnost. Podaci s popisa u Srbiji iz 1991. govore da je na Kosovu živjelo 1,95 milijuna ljudi, dok ih je sada – prema srpskom popisu – 1,4 milijuna. I kosovske vlasti napravile su popis 2011. godine na kojem je popisano 1,74 milijuna ljudi. Ono što je zajedničko svim popisima na Kosovu još od 1981., kada je vjerojatno napravljen najvjerodostojniji, a prema kojem je u tadašnjoj pokrajini živjelo 1,59 milijuna ljudi, jesu nepouzdani podaci, s obzirom na to da su na svakom od njih ili Albanci ili Srbi bojkotirali popis, a nisu bili rijetki slučajevi da bez obzira na nacionalno obilježje ljudi odbijaju sudjelovati. Zbog istog razloga teško je očekivati da će rezultati popisa koji će se na Kosovu održati krajem ove godine biti drukčiji. Kosovska Agencija za statistiku spominje brojku od 1,8 milijuna, dok Eurostat bilježi pad od deset posto u odnosu na 2003. i zadržava se na 1,78 milijuna. Treba reći da je veliki broj Kosovara zbog loše ekonomske situacije otišao u Europsku uniju i Veliku Britaniju, procjenjuje se da ih je oko 700 tisuća u zapadnim zemljama. Zbog svega toga teško je sa sigurnošću utvrditi točan manjak u odnosu na 1991. godinu, ali sigurno je da nije manji od 2,5 milijuna ljudi.

Hrvatska

Što se tiče relevantnosti podataka najlakše bi trebalo biti u Hrvatskoj, s obzirom na to da je popis obavljen prije dvije godine i da su objavljeni službeni podaci, mada je i u njegovoj provedbi bilo manjkavosti i propusta. Hrvatska je, dakle, 2021. godine imala 3,87 milijuna stanovnika, gotovo 10 posto manje nego deset godina ranije i skoro petinu manje (912,4 tisuće) nego 1991. kada je imala najviše stanovnika u svojoj povijesti – njih 4,78 milijuna. Razlozi dramatičnog pada su poznati: tragičan rat, prognanici, izbjeglice, raseljena lica, ekonomska kriza, ulazak u Europsku uniju, odlazak na rad u druge zemlje i zbjeg nakon akcije “Oluja” koji je broj Srba sveo sa 581,7 tisuća 1991. godine (12,2 posto stanovništva) na svega 123,9 tisuća (3,2 posto). Samo u Hrvatskoj smo, dakle, u minusu od oko 900 tisuća ljudi.

Bosna i Hercegovina

Popis iz 1991. utvrdio je da je te godine u Bosni i Hercegovini živjelo 4,38 milijuna ljudi. Posljednji popis održan je 2013. godine i prema njemu u BiH živi 3,53 milijuna stanovnika, što se donekle poklapa s procjenom Eurostata za 2019. godinu od 3,49 milijuna stanovnika. Velika većina navedenog za prethodne države vrijedi u nekim segmentima još i više za BiH. Teške posljedice katastrofalnog rata dovele su tu državu, prema podacima UN-a za 2022., na prvo mjesto zemalja s najvećim smanjenjem broja stanovnika na svijetu. BiH, naime, godišnje gubi 1,5 posto stanovništva. Samo u 2021. iz te zemlje otišlo je 170 tisuća ljudi, grad veličine Banja Luke. Nastavi li se ovako, a ne vidi se puno razloga da neće, do 2070. demografski trendovi i nejednakosti dovest će do smanjenja ukupnog stanovništva za preko 50 posto, a oni preostali će spadati u stariju populaciju. Da ne bude zabune, nije BiH iznimka po ovom istraživanju u tzv. regiji: među prvih deset su i Srbija koja je na sedmom mjestu i Hrvatska na osmom. Izračunati minus iznosi 900 tisuća ljudi i on se iz sata u sat povećava.

Slovenija

O Sloveniji kratko: na popisu 1991. u toj državi živjelo je 1,96 milijuna ljudi, odnosno 1,91 kako kažu usklađeni rezultati s metodologijom Eurostata. Popis iz 2011. pokazao je rast na 2,05 milijuna. Raditi novi popis Sloveniji nije potrebno jer u toj državi u svakom trenutku znaju točan broj stanovnika, s obzirom na to da koriste objedinjene podatke u registarskom centru, što će i Hrvatska morati uvesti do 2031. godine. Prošle godine imali su 2,11 milijuna ljudi, među kojima i 8,2 posto stranaca. Saldo kaže plus od 200 tisuća u odnosu na 1991. godinu. Pametnom dosta.

Sjeverna Makedonija

U Sjevernoj Makedoniji popis napravljen 2021. godine pokazao je da u nekadašnjoj najjužnijoj jugoslavenskoj republici živi 1,84 milijuna ljudi. Godine 1991. bilo ih je 2,03 milijuna. Makedonce može zabrinuti i činjenica da su po popisu iz 2002. imali 2,02 milijuna ljudi, što znači pad u 19 godina od gotovo 200 tisuća stanovnika, a u odnosu na 1991. minus od 190 tisuća.

Crna Gora

Uz političke i ekonomske probleme koji muče Crnu Goru prvi put nakon Drugog svjetskog rata zabilježen je negativni prirodni priraštaj za 2020. godinu, što znači da se manje ljudi rađa nego što ih umire, a koliko se iseljava vjerojatno ne zna nitko. Inače, prema popisu 1991. godine u toj državi živjelo je 615 tisuća stanovnika. Popis iz 2011. kaže da ih je bilo nešto više, 620.145 ljudi. U međuvremenu je trebao biti proveden novi koji je više puta odgađan što zbog pandemije koronavirusa što zbog krize vlast i nedonošenja proračuna. Stoga ćemo se uzdati u podatke crnogorskog zavoda za statistiku prema kojem je sredinom 2021. bilo 619,2 tisuće stanovnika, odnosno 4,2 tisuće više nego prije 32 godine.

Zaključak

Od šest jugoslavenskih republika četiri su zabilježile pad, a dvije plus, od kojih je onaj crnogorski neznatan. Matematika kaže da je ukupan zbir 4,34 milijuna manje ljudi na ovom teritoriju, što znači da je nekadašnjih 23,5 milijuna iz 1991. smanjeno na 19,2 milijuna tako da pad iznosi 18,3 posto. S druge strane, da je bilo pameti i da su, recimo, Jugoslavija ili nove postjugoslavenske države rasle poput Slovenije, gdje je zabilježen porast od 10,5 posto u odnosu na 1991., ovdje bi bilo 26 milijuna ljudi. Ali to je druga priča. Nama ostaje tek pitanje koliko je imalo smisla da 130 tisuća ljudi pogine a da se četiri milijuna raseli u ratovima čiji je smisao bio borba za teritorij koji danas malo koga zanima.

Portal Novosti