Za koji dan, zapravo od 1. augusta, sve plaće u Republici
Srpskoj biće povećane za tridesetak maraka. Analitičari su uvjereni da
će dio građana upravo zbog toga glasati za vladajući SNSD, tim prije što
je sila propagandne mašinerije upregnuta da bi se pokazali pozitivni
efekti ovog (ne)očekivanog rasta! Naravno, do RTRS-a ne dopiru podaci
šta tih 30 maraka znači u odnosu na porast troškova života kojima je na
ovim prostorima samo nebo granica, naročito nakon povećanja cijene
benzina. U ovim podacima šansu vidi opozicija, uvjerena da je i
povećanje plaća tek predizborni trik i SNSD-ova prodaja magle. Tim prije
što su redovi pred ambasadama sve duži uprkos pričama o novim
fabrikama, novim autoputevima i svim onim novim počecima koji su stara
predizborna priča, garnirana strahovima od mogućeg rata protiv Srba i
Republike Srpske, povlačenjima izvještaja o Srebrenici, a u najnovijoj
epizodi uvreda i “arlaukanjem sa džamija”. No, za razliku od politike
ekonomija je egzaktna nauka, pa je onda i posve logično pitanje – otkud
pare za masovno povećanje plaća uposlenima na entitetskim jaslama tim
prije što svi podaci govore da se obje entitetske vlade zadužuju kod
komercijalnih banaka da bi pokrile tekuću likvidnost? Drugi izvor
prihoda je prodaja obveznica, a jedna takva – u režiji RS-a – poprilično
je zainteresirala region. Riječ je o prvoj emisiji obveznica RS-a na
bečkoj berzi plasiranoj 21. juna u vrijednosti od 200 miliona eura. Po
podacima bečke berze, otkupljena vrijednost iznosi 168 miliona eura uz
kamatu na godišnjem nivou od 4,97 posto. Neko je, je li, dobro zaradio, a
dug će servisirati budući naraštaji: ovaj vladajući se – žargonom naših
političara – dobro snašao i obezbijedio novac iz koga je moguće
organizirati i povećanje plaća, makar dok izbori ne prođu.
Čitav prodajni aranžman pratila je jedna zanimljiva priča, da
ne kažem koincidencija koju je ovdašnjoj javnosti razotkrio Žurnal. Radi
se o događaju što je prethodio aranžmanu s obveznicama, a glavni lik je
izvjesni Konstantin Malofejev, osobni milijarder ruskog predsjednika
Vladimira Putina, koji se u privatnom avionu ukazao na banjalučkom
aerodromu. Tri sata je zadržan, a onda su mu pripadnici Granične
policije BiH uručili rješenje o protjerivanju iz Bosne i Hercegovine.
“Konstantin Malofejev predstavlja prijetnju BiH, javnom poretku, javnom
redu i miru, javnom zdravlju BiH ili međunarodnim odnosima”, piše u
dokumentu koji prenosi Žurnal, a na osnovu kojeg je ruskom oligarhu
zabranjen ulazak u našu zemlju pa se morao vratiti u Moskvu. Sve se
zbivalo 30. maja, a u slučaj je, piše Žurnal, bila uključena i Ambasada
Ruske Federacije u BiH. Čim su Malofejevljevi saradnici kontaktirali
kabinet predsjednika RS-a, lidera SNSD-a i kandidata za člana
Predsjedništva BiH Milorada Dodika, te ga izvijestili da milijarder
kasni zbog problema na granici, počela je igra užarenih telefona: uprava
Aerodroma Banja Luka nije mogla preskočiti GPBiH, pa je zatražena pomoć
od ruske ambasade, čiji su službenici pozvali ministra vanjskih poslova
BiH Igora Crnatka. No, ništa nije pomoglo: Konstantin Valerevich
Malofejev je na crnim listama SAD-a i Evropske unije zbog bliskih veza
“sa separatistima u istočnoj Ukrajini i na Krimu. Bivši je poslodavac
Aleksandra Brodarija tzv. premijera tzv. Donjecke narodne republike.
Vlada Ukrajine otvorila je krivičnu istragu o njegovoj navodnoj
materijalnoj i finansijskoj podršci separatistima”, stoji u
obrazloženju.
Malofejev je – prema informacijama Žurnala – u Banju Luku i
dolazio zbog kupovine obveznica. No, kako je sastanak propao, vlasti
RS-a su odlučile da obveznice prodaju na berzi u Beču, pa je transakcija
obavljena 28. juna i kako smo već svi saznali, umjesto 200 miliona
eura, prodate su obveznice vrijedne 168 miliona, kupac se zvanično ne
zna, ali je prema dokumentu dostupnom na web stranici berze u Beču
garant vraćanja novca budžet RS-a uz visoku kamatnu stopu. Malofejev je –
kao dugogodišnji finansijer separatističkih režima i bliski Putinov
suradnik kojeg su i crnogorske vlasti pominjale u vezi sa pripremom
državnog udara u susjednoj nam zemlji – savršen “neimenovani” kupac
obveznica RS-a. Tim prije što se – po podacima ovdašnjih sigurnosnih
agencija kojima raspolaže Žurnal – više puta sastajao sa Miloradom
Dodikom, a ako već ko treba, je li, da finansira RS i kupuje entitetske
obveznice, ruski milijarderi altruistički naklonjeni separatizmima svih
boja i ratovanja, idealna su opcija. Međutim, ništa od romantičarskog
zanosa i ruskog altruizma: ako ćemo pravo, uoči svakih izbora Dodik se
pohvalio izrazito povoljnim kreditnim aranžmanima obećanim u Moskvi pa
ni od njih ništa nije bilo.
Po saznanjima Oslobođenja, čitava je priča daleko
jednostavnija. Kupci obveznica RS-a su, tvrde naši bankarski izvori u
entitetskoj Agenciji, četiri banke koje rade u Bosni i Hercegovini, pa
da budemo posve precizni – sve iz Evropske unije. Zato smo na adresu
Raiffeisen banke BiH, Unicredit banke Mostar i Banja Luka te NLB banke
Banja Luka poslali i precizna pitanja o kolikom je udjelu u 168 miliona
eura vrijednih obveznica učestvovala svaka od njih, pod kojim uvjetima
je sklopljen posao, te zašto u Beču, a ne u BiH. Nismo ni pitali ko je
naplatio proviziju za unos para u BiH. Odgovor je stigao samo iz
Raiffeisen banke koja žali što nam ne može udovoljiti jer je riječ o
poslovnoj tajni. Naš bankarsko-agencijski izvor je bio puno precizniji:
banke su omastile brk, da su iste obveznice kupovale u BiH, kamata bi
bila znatno niža (kreće se od tri do 3,5 posto), a posao je čist k’o
suza – garant je budžet RS-a i svima je dobro. Vlasti RS-a namakle
prijeko potrebne pare za predizborne aktivnosti (kud će bolja od rasta
plaće), banke uložile na sigurno, a umjesto s ruskim oligarhom dogovor
je napravljen sa domaćim saveznikom Draganom Čovićem, liderom HDZ-a BiH i
također kandidatom, čiji je utjecaj u bankarskim krugovima neupitan. I
da se odmah razumijemo – ako iko ovaj aranžman zamjera bankarima,
strašno griješi: nisu oni krivi što se domaći vlastodršci do guše
zadužuju. I nema ni primisli od grčkog scenarija, jer Grci se izvlače iz
dužničkog ropstva, a nas ono tek čeka. S obje strane entitetske
granice. Tako da svi oni koji u RS-u ovih dana strahuju od novog rata,
nemaju razloga za brigu: branit će nas zajedno ista ona međunarodna
zajednica s kojom im Dodik maše kao sa crvenom krpom. Valja naplatiti
obveznice.