NaslovnicaKolumne

Kolumne

Gospodarenje i gospodari

Da li su zemlje nastale raspadom bivše Jugoslavije, od Slovenije, preko Bosne i Hercegovine, do Makedonije, postale zaista kapitalističke?

Svetlana Slapšak: Savršeno dosadni izbori

Pitanje “nebeske pravde” visi nad Srbijom: zašto bi baš građani ove zemlje imali privilegij izbora koji bi bili zanimljivi, uzbudljivi, sa pravim problemima i pravim ličnostima povezanim sa njima: nemaju ih Francuzi, pa zašto bi Srbi?

Boris Dežulović: Kako je Željko Kerum pao s bicikle

Projekt je, rekoh, priveden završetku. „Ja sam trgovac nekretninama, a sve ovo mi stoji na lageru“, objasnio je novinarima Željko Kerum. „Odlučio sam, rasprodat ću nekretnine koje nisu u funkciji. Snizio sam cijenu, sve je oglašeno preko agencija, onaj tko je zainteresiran može pogledati.“

Politička neutralnost

Šta je politička neutralnost? Jednostavan odgovor jeste da to nije ništa što ima političkog smisla.

Nenad Veličković: Pinkvizicija

Kako izgleda darovanje krvi na bosanskohercegovački način? I zbog čega je sve neminovno povezano sa politikom?
- OGLAS -

Vedrana Rudan: Moja teta Marija

Djevojka rođena u selu zaista bogu iza nogu krenula je boriti se protiv fašizma? Zašto? U što je vjerovala? U svijetlu budućnost? Stavila je život na kocku da bismo mi, ja i moja djeca živjeli u ovoj i ovakvoj zemlji?

Dežulović: Muamere, slobodo!

"Đe si, Zuki, kućo stara", srdačno u taj čas s vrata nahrupio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i zagrlio muftiju kao medvjed, pa se odmaknuo i podigao desnu ruku. Oprezno onda podigao desnicu i Muamer, gleda on u Dodika, gleda Dodik u njega. "Baci kosku, šta se čeka?!", nasmijao se najzad Mile, a zbunjeni Muamer ga pljesnuo po dlanu. "Tako te volim, Zuki, Zule", srdačno ga zagrlio Dodik. "Muški!"

Civlizacija i dekolonizacija

Civilizacija je bolest, veoma zarazna bolest koja ubija zemljište, koja ubija one koji žive sa zemljom ili na njoj, koja pokušava da ubije sve koji ne pristaju da postanu njeni robovi.

Da nam živi, živi nerad!

Od obilježja radničkog praznika, koji je pred više od 120 godina krenuo iz Amerike sa zahtjevom za osmosatnim radnim danom i postao međunarodni praznik zamišljen tako da se radnici štrajkovima i demonstracijama bore za bolje uvjete rada i veća prava, nije ostalo gotovo ništa...

NAJNOVIJE