Začudo, i do nas su odnekud iz civilizacije, konkretno iz Švedske, doprli glasovi da se ozbiljno razmišlja o ukidanju anonimnih komentara ispod članaka na web portalima, jer je, pored svega drugog, riječ o subkulturi koja je iznjedrila Andersa Behringa Breivika. Behring Breivik bi ubijao i da nije prethodno mogao ostavljati svoje komentare ispod nečijih potpisanih članaka, ali je činjenica – koja se ozbiljno tretira – da su anonimni komentari rodno mjesto njegovoga ekstremizma, otprilike onako kako su minhenske pivnice rodno mjesto njemačkoga nacionalsocijalizma. Razlika, i to važna razlika u korist pivnica, je samo u tome što budući nacisti nisu ispijali pivo sa krinkama na licima, skriveni iza bojnih nadimaka i ratnih imena.
Kada se obaraju na komunizam i kada pritom, tek simetrije radi, osude i fašizam, ovdašnje nacionalne elite izbjegavaju suočenje s alarmantnim moralnim imperativom, a to je osuda nacionalizma i suočenje s njegovim kataklizmičkim učincima
Čuli ste, šućur Allahu, za svakakve, hm, personalizirane oglase, namještala se stručna sprema, veterinarski fakultet za ustavnog suca, izvod iz matične knjige vjenčanih za državno tužiteljstvo, ožiljak iznad lijevog oka za guvernera narodne banke, ali u cjelokupnoj svjetskoj povijesti korupcije nije zabilježeno da bi uvjet za posao u državnoj službi bio - odslužena kazna za nasilje u obitelji!
Start školske godine pokazao je da još uvijek ne postoji kritična masa roditelja koji će činjenicu da je Hrvatska svjetovna država, a vjeronauka izborni predmet sasvim ozbiljno shvatiti i zahtijevati svoje pravo na izbor. U međuvremenu, u školske klupe sjedat će mali budući konformisti
U nekom od ispovjedno-autopoetičkih tekstova napisanih nakon objavljivanja Lolite, Vladimir Nabokov je kazao kako je tema pedofilije kojom se pozabavio u svom proslavljenom romanu jedna od tri tabu-teme američke književnosti. Druga tabu-tema bio bi dugi, sretni, uživanjem i dobrim djelima ispunjen život zakletog ateista koji umire u snu u stotoj godini života, a treća sretan, skladan i stabilan na snažnoj ljubavi utemeljen brak crnca i bjelkinje. Kod pominjanja ove posljednje tabu-teme, Nabokov onako usput primjećuje da obratna situacija, odnosno tema sretnog, skladnog i stabilnog na snažnoj ljubavi utemeljenog braka bijelca i crnkinje uopšte nije tabu.
Jednom prilikom je, na protestima 1996-1997. dr Zoran Đinđić uzviknuo, nemojte vi meni o državi i naciji, nego odgovorite, gde su naši glasovi, i gde su naše pare? Nakon njegove likvidacije, suočeni s novom političkom i društvenom mizerijom, mi danas u Srbiji možemo upitati i to, gde su naša deca?
Angela Merkel, nemačka kancelarka, je u skorašnjoj poseti Srbiji rekla ono što svi znaju i govore bar od kada je Evropska unija preuzela na Kosovu obaveze misjiom Euleks, koja, kao što samo ime kaže, ima za cilj uspostavljanje vladavine prava. To što svi znaju bar od tada jeste da Euleks i paralelne strukture vlasti na severu Kosova, koje su i nezavisne i zavisne od beogradskih vlasti, ne idu zajedno. I sada je gospođa Merkel rekla nešto kao, „Car je go“. I sve, naravno, izgleda drukčije.
Ja sam sjedio na tapetiću u primaćoj. Ja sam po tapetiću vozijo autić šta mi ga je barba Vjeko kupijo za rođić. Tata je sjedio u hotelji i čitao je novine. Mama je sjedila na trosjedu i gledala je dnevnik. Mama je svako malo fljaskala se po čelu i govorila je: „Koja tuka, jebate dragi irud…“ Ja sam vozijo autić po tapetiću i govorijo sam: „Brrruuummm… brrru-bruuummmm…“ Mama je vrtila sa glavom i govorila je: „Nemoš virovat da postoji taka kokoš, čoviče božji…“ Onda sam ja zamahnijo sa autićom i zafrljacnijo sam ga u pod. Onda sam ja skupijo sa stolića kristalsku ćikopelnicu i zdimijo sam ga tuta forca da ga skršim. Mama i tata su okrenili se prema meni sa turbo izneredom. Tata je podviknijo: „Šta ti to radiš, jebate konj?!“ Ja sam pitao: „Kojo?“ Tata je dreknijo: „Šta kojo?! Zašto si iz čista mira razbija autić, divljače?!“ Ja sam naperijo sa prstom prema skršenom vozilu i rekao sam: „Ima zagrebačku registraciju!“
Iako su jučerašnji televizijski dan obilježila dva gradonačelnička redikula u 'Dnevniku 3', prije toga je gledateljstvo imalo priliku uživati u jednom dokumentarističkom (mo'š mislit) remek-djelu, 'Putovanju kroz historiju, istoriju, povijest, zemljopis, sat razredne zajednice i sto drugih čuda'. Dokumentarac emitiran u sklopu inače izvrsne emisije 'Reporteri' prikazao nam je putovanje Miljenka Jergovića (pisca-kolumnista iz Zagreba) i Marka Vidojkovića (pisca-kolumnista iz Beograda) nekadašnjim auto-stazama bratstva i jedinstva do odredišta koje nas, čini se, sve beziznimno čeka - Grčke