Intervju

U jednome sam dosledan, a to je da sam protiv totalitarizma – i levog i desnog. Totalitarista je za mene neprijatelj – onaj ko želi apsolutnu kontrolu nad onim što misliš, ne samo nad tvojim postupcima i porezom. A koreni toga kriju se u teokratiji, očigledno. Počeci toga su u ideji da postoji jedan vrhovni vođa, ili nepogrešivi papa, illi glavni rabin, ili već neko ko može da protumači božje želje i da nam kaže šta treba da radimo.

Vrsni ekonomski i politički bh. analitičar, direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju (IBHI), Žarko Papić, bez milosti rezimira katastrofalne posljedice državnog bezvlašća i represivnih ekonomskih mjera koje BiH vode do sigurnog i potpunog kraha u narednoj godini, kao i utopijske greške Evropske unije koje su uzrok propasti EUR-a.

Složila bih sa svima koji tvrde da je danas medijska situacija iznimno loša. Medijske slobode i prava novinara, potpisani kolektivni ugovori koji su se mukotrpno osvajali tijekom posljednjeg desetljeća, kao da se opozivaju, jedan po jedan, pod izgovorom teške gospodarske situacije. Ne mislim da novinari trebaju biti izdvojeni od ostalih građana koji jednako teško žive, ali bi trebali imati minimum jamstva da neće ostati bez posla ako, primjerice, iznose stavove suprotne mišljenjima svojih vlasnika ili, naprosto, rade profesionalno novinarstvo.

16. i 17. decembra, održava se tradicionalni Naučni skup filozofskog fakulteta u Banjaluci. Tema ovogodišnjeg skupa je kvalitet nastavno-naučnog procesa i Bolonjski proces. Zašto baš ova tema? Pa, cilj nastavnog osoblja je da se sagledaju sve protivriječnosti, problemi, dometi i rezultati onoga što se naziva Bolonjski proces. Na ovom skupu će biti zastupljeni svi studijski programi Filozofskog  fakulteta, tako da će fenomen ,,Bolonje“ biti razmatran sa istorijskog, psihološkog, sociološkog, pedagoškog, filozofskog aspekta.

Nije politika ako kukate i žalite se da su velike sile zle, nego ako postupate tako da dobijete njihovu podršku za svoje ciljeve. Naši susedi u tome više-manje uspevaju, a mi i dalje kukamo i ljutimo se. Drugim rečima - mi ne razumemo svetsku politiku i ne umemo da pobedimo u toj utakmici. Bez podrške EU, ali i SAD, mi ostajemo na gubitničkoj strani istorije. I to svojom krivicom - kaže u intervjuu za „Blic“ Dubravka Stojanović, ugledna istoričarka.

Pojam sekularne države u Dejtonskom sporazumu, odnosno Ustavu BiH, direktno nije naveden. Istovremeno, proces depolitizacije institucija i gubljenje građanskog posljednjih godina imali su za cilj vjersko liderstvo objediniti sa političkim i državnim liderstvom, što su, kako misle neki analitičari, manje ili više vidljivo činile sve konfesije u BiH.

"Karakteristično je da su ratovi u bitnom smislu kod nas nezavršeni, bosanski rat je dramatično nezavršen. Podsjetit ću vas na jednu užasno važnu hrvatsku knjigu, jednu od najvažnijih u zadnjih dvadeset godina, a to je knjiga Slavka Goldsteina »1941. Godina koja se vraća«. To je zapravo isti naslov koji govori da je i Drugi svjetski rat za nas također dramatično nezavršen, jer da je završen, danas ne bi postojali ni oni koji se srame antifašizma i hapse stare partizane, e ne bi li im to donijelo koji glas na predstojećim izborima. Da je Drugi svjetski rat završen, hapšenje antifašista bi hapsitelje diskvalificiralo u izborima, odnijelo im glasove" kaže u intervjuu za Novi list književnik Miljenko Jergović

Već neko vrijeme dopirali su do nas pojedinačni glasovi o smanjenju nadležnosti Suda, ali i orkestrirane i otvorene poruke iz RS-a, odakle nam se, posebno pred početak dijaloga putem medija, prijetilo da "nismo zaslužili da opstanemo", "da se moramo dovesti u red", a sve zbog "godina bez rezultata" u procesuiranju ratnih zločina