Prošlo je više od šest mjeseci od poruke predsjednika Hrvatskog društva ekonomista Ljube Jurčića političarima koji su sjedili u prvom redu opatijskog kongresa ekonomista – jesmo li vam lijepo rekli da je model što ga Hrvatska primjenjuje već godinama kriv, da se na svaki način mora prestati sa uvozom, trošenjem i zaduživanjem i oštro krenuti u proizvodnju, štednju i izvoz.
Još 2011. je Turska morala prevladati sopstvenu finansijsku krizu. Nova vlada je potpuno prestrukturirala finansijski sektor, otplatila državni dug i privredu snažnije usmjerila na izvoz.
U SDP su zahtjev obrazložili tvrdnjom da je punjenje budžeta u prva četiri mjeseca podbacilo za preko četiri odsto, zbog čega Hrvatskoj prijeti deficit od 20 milijardi kuna, odnosno, 2,7 milijardi evra.
Najpre bi trebalo razumeti da inflacija može da bude selektivno korisna. A potom da centralna banka može da obezbedi nisku stopu inflacije, ako joj je to cilj. Polazeći od toga, nije teško razumeti trajno višu stopu inflacije, kao i povremena ubrzavanja i usporavanja rasta cena.
Predsjednik Izvršnog odbora Agrobanke Beograd Dušan Antonić najavio je da će banka u Banjaluci početi sa radom za mjesec dana, te da će, osim kredita za poljoprivrednike, banka obavljati sve druge bankarske poslove od štednje do platnog prometa u zemlji sa inostranstvom i drugih komercijalnih usluga za građane.
Gubitak od oko 1,2 miliona maraka za rukovodstvo tog aerodroma je, kako ističu, neminovnost, jer sa postojećim obimom saobraćaja ne mogu drugačije poslovati.
Za sada je najveći favorit francuska ministarka finansija Kristin Lagard, koja još nije zvanično podnijela kandidaturu. Malezija i Meksiko su naveli da će njihovi predstavnici, ne navodeći koji, podneti kandidaturu. Mogući su i kandidati iz Kine, Indije i Južne Afrike.
Kako je istakao Fikret Čaušević, ekonomski ekspert iz Sarajeva, slabljenje evra izazvano krizom u evrozoni može imati čak i pozitivne efekte za izvoznike iz BiH koji su orijentisani na dolarska inostrana tržišta.