Najveći njemački proizvođač automobila, Volkswagen, planirao je zatvaranje svojih pogona u Njemačkoj, što se nikada ranije nije dogodilo u istoriji ove kompanije.
Međutim, neposredno prije božićnih praznika postignut je dogovor sa sindikatima, koji podrazumijeva ukidanje 35.000 radnih mjesta i smanjenje proizvodnje za četvrtinu. Pozitivna strana je što neće biti direktnih otkaza niti zatvaranja fabrika, piše Dojče vele.
Ipak, u drugim njemačkim fabrikama automobila i kompanijama koje proizvode dijelove, neće biti takvog “božićnog čuda” kao u VW-u. Tamo će sigurno biti i otkaza i zatvaranja pogona.
Neosporno je da se njemačka automobilska industrija suočava s velikim problemima, ali razlozi za ovu situaciju se razlikuju u zavisnosti od sagovornika. Stefan Bracel iz Centra za upravljanje u automobilskoj industriji (CAM) opisuje ovu situaciju kao “kombinaciju poteškoća, neku vrstu njemačke polikrize”.
Tranzicija prema električnim automobilima
Bracel smatra da je najveći izazov savladavanje novih vještina u tranziciji ka električnoj mobilnosti i autonomnoj vožnji, kao i prilagođavanje novim tržišnim uslovima, gdje konkurencija nije samo Tesla, već i kineski proizvođači.
Šta kupci žele?
Ferdinand Dudenhofer iz CAR instituta kritikuje političare jer, prema njegovim riječima, “promovišu električne automobile, ali istovremeno zagovaraju i obična vozila, čime samo unose neizvijesnost među kupce”.
Sa druge strane, Frank Švope sa Visoke škole u Hanoveru ukazuje na “ozbiljne greške” u menadžmentu pojedinih njemačkih proizvođača automobila, koji su, kako kaže, “zabijali glavu u pijesak i nadali se da će se sve riješiti samo od sebe”.
Često se čuje da je električna mobilnost jedini ispravan put, ali ta “teška greška” direktora ima opravdanje: električni automobili se ne prodaju tako dobro kako bi to željeli i mediji i ekološki aktivisti.
Kada je riječ o novim vozilima registrovanim u Njemačkoj, čini se da je jedini rezultat bilo “zastrašivanje” kupaca koji su planirali da kupe dizelaše. Pored rasprava o zagađenju, dodatni problem je i sve veća cijena dizela.
Broj novoregistrovanih dizelaša sada je nešto manji od broja električnih automobila, koji čine tek oko petinu novih vozila. Velika većina njemačkih kupaca i dalje se odlučuje za benzince, dok su na drugom mjestu hibridna vozila – koja pored elektromotora imaju i motore na fosilna goriva.
Na parking prostorima punim neprodatih vozila uglavnom stoje električni automobili. Kupci ih i dalje smatraju preskupim i nemaju povjerenja u njihovu sposobnost da ih pouzdano prevezu na daleka odredišta tokom odmora.
Fleksibilnost i inovativnost kao ključ spasa
Koga bi onda direktori trebalo da slušaju – stručnjake i medije ili kupce? Dirk Dohse iz Instituta za svjetsku ekonomiju (IfW) u Kilu smatra da je problem u nedostatku fleksibilnosti, posebno u rukovodstvima kompanija. On ističe da bi trebalo više pažnje posvetiti mladim kupcima iz Azije, koji su fascinirani tehnologijom.
Njemačka automobilska industrija je već decenijama radila na tehnologijama mobilnosti zasnovanim na vodoniku, ali su japanska Toyota i južnokorejski Hyundai daleko ispred u komercijalizaciji ovih vozila.
Frank Švope priznaje da su baterije trenutno slaba tačka elektromobilnosti i da će tek krajem decenije možda doći do značajnog napretka sa “solid state” baterijama.
Inovativnost opravdava visoku cijenu
Zaposleni u njemačkoj automobilskoj industriji moraće još dugo da čekaju da promjene donesu plodove. Od 2019. do 2023. godine u ovom sektoru je izgubljeno 46.000 radnih mjesta, a procjene ukazuju na to da bi do 2035. moglo nestati još 140.000 radnih mjesta.
Bracel upozorava da će naredne dvije do tri godine biti ključne za rješavanje strukturnih problema. Inovativnost je neophodna, kaže on, jer Njemačka mora biti “najmanje toliko inovativna koliko je skuplja od svoje konkurencije”.
Jedan od primjera inovativnosti je novi električni Porsche Macan, koji se može naručiti i u potpuno veganskoj verziji – ali njegova cijena je preko 100.000 evra