U Crnoj Gori se najviše isplati raditi u sektorima finansija i osiguranju. Prema podacima Zavoda za statistiku (MONSTAT), prosječna zarada bez poreza i doprinosa u ovom sektoru iznosi preko hiljadu eura.
Zaposleni u poslovima sa nekretnimama mjesečno u prosjeku zarađuju 883 eura, dok je prosječna neto zarada u informisanju i komunikacijama 808 eura.
Isplati se raditi i u sektoru snadbijavanja električnom energijom, parom i gasom, jer je proječna zarada 775 eura.
S druge strane, najniža mjesečna primanju su u trgovini i popravci motornih vozila. Zaposleni u ovom sektoru mjesečno zaradjuju svega 333 eura. Dvadeset eura veću platu imaju umjetnici i zabavljači, dok zaposleni u administraciji mjesečno zaradjuju 357 eura.
Prosječne zarada u sektoru usluge smještaja i ishrane je 412 eura, dok u sektoru prerađivačke industrije, ona iznosi 449 eura.
Ekonomski analitičar Ana Nives Radović, u razgovoru za Anadolu Agency, kaže da radna mjesta u finansijskom sektoru važe za najbolje plaćena zahvaljujući njihovoj brojnosti i činjenici da među osiguravajućim društvima ili bankama nema značajnijih odstupanja. Međutim, kako navodi, postoje znatno bolje plaćeni poslovi izvan tog sektora, iako djelatnosti kojima pripadaju ne važe za unosne.
„Na primjer, ljekari specijalisti u privatnim klinikama, neki advokati, umjetnici ili hotelijeri zarađuju mnogo više od zaposlenih u bankama, ali u toj struci postoji ogroman broj niskih primanja koja u prosjeku ove sektore svrstavaju u red manje plaćenih. Kada je riječ o bolje ili lošije plaćenim profesijama, nemoguće je precizno utvrditi njihov odnos, budući da je on uslovljen poslovanjem kompanija, njihovim brojem i odnosom najviše i najniže zarade u hijerarhijskoj strukturi. Poslodavac projektuje zaradu zaposlenog na osnovu ponude na tržištu rada i dok god postoje nezaposleni koji će prihvatati da rade za niske zarade, nijedna kompanija neće povećati ponuđenu zaradu ukoliko postoji veliki broj potencijalnih radnika za tu poziciju“, kaže Radović.
– Plate u trgovini ispod prosjeka –
Iako je trgovina jedna od bolje razvijenih grana privrede u Crnoj Gori, plate su daleko od prosječne zarade u Crnoj Gori, koja iznosi 489 eura.
„U realnom sektoru zarade se formiraju obrnuto proporcionalno broju ljudi koji mogu da obavljaju određeni posao. Kada je riječ o trgovini, kompanije koje bolje posluju nerijetko nagrađuju svoje zaposlene, u nekim slučajevima zarade su znatno više od prosječnih, ali to su i dalje pojedinačni slučajevi koji nemaju značajniji uticaj na stanje na ukupnom tržištu rada“, kaže za AA Radović.
– U Tivtu prosječna zarada 796 eura, najmanja u Ulcinju –
U Crnoj Gori najveće prosječne zarade imaju zaposleni u Tivtu, a najmanje zarađuju u Ulcinju.
Najveća prosječna zarada bez poreza i doprinosa u Crnoj Gori je Tivtu, gdje stanovnici mjesečno u prosjeku zarađuju čak 796 eura, ili skoro 250 eura više, nego zaposleni u Plužinama, gradu koji je drugi po visini prosječnih zarada.
U Plužinama je, naime, prosječna zarada 555 eura. Na to utiču plate zaposlenih u hidroelektrani Piva.
Glavni grad Podgorica je tek na trećem mjestu. Podgoričani u prosjeku zarađuju 518 eura. Pljevljaci zarađuju nešto manje, odnosno 511 eura, dok je na petom mjestu Kotor sa prosječnom zaradom od 483 eura.
S druge strane, najmanja primanja imaju stanovinici Ulcinja. Zaposleni u ovom gradu mjesečno zaradjuju svega 360 eura, odnosno duplo manje nego Tivćani. Nešto veće zarade imaju stanovnici Bijelog Polja. Prosječna zarada u ovom gradu je 406 eura. Euro veću zaradu imaju stanovnici Andrijevice.
Iako se Tivat i Ulcinj nalaze na primorju, razlika u zaradama je drastična.
„Prije svega, Tivat je tokom proteklih nekoliko godina privukao značajan broj obimnih i isplativih stranih investicija koje direktno utiču na povećanje prosječne zarade na nivou opštine, s obzirom na plate koje ima lokalno stanovništvo zaposleno u stranim kompanijama. U Ulcinju to nije slučaj, pokušaja za privlačenje investicija je bilo, ali do njihove realizacije iz brojnih razloga nije dolazilo, najčešće pod pritiskom dijela javnosti koji je osporavao takve poduhvate u cilju navodne zaštite životne sredine ili sličnih razloga“, kaže Radović.