Republika Srpska pri zaduživanju emisijama obveznica plaća izuzetno visoke kamate u odnosu na Federaciju Bosne i Hercegovine, Hrvatsku, Crnu Goru i mnoge druge zemlje.
To nije čudno ako se u obzir uzme da raspon kamatnih stopa odražava faktore kao što su kreditni rejting, opšti ekonomski uslovi, inflacija, kao i investitorova percepcija rizika.
Najnoviji primjer zaduženja je od 5. maja kada se Srpska zadužila na berzi 120 miliona KM kroz dvije emisije obveznica.
Prvom aukcijom Vlada se zadužila duplo više nego što je planirala. Plan je bio da se zaduži 50 miliona KM, ali su prihvaćene skoro sve pristigle ponude pa je zaduženje 110 miliona KM, uz kamatu od 5,5 odsto, dok je rok dospijeća obveznica pet godina. 76. emisijom obveznica do sada, Vlada se zadužila još 10,28 miliona KM po kamatnoj stopi od 5,95 odsto, a rok dospijeća obveznica je 10 godina.
Pritisak i potreba za novcem
– Situacija oko kamata na obveznice zavisi od ponude i potražnje novca i povjerenja davalaca kapitala i novca onome ko emituje obveznice. Tu ne možete biti sigurni da li ste ispravno postupili u smislu kamate. Problem je što je Republika Srpska otišla na berzu u Beč, a potom u London sa kamatom koja je već bila definisana na 5 odsto. Kad trebaju pare, onda podignu čak i na 6 odsto. Time su na neki način pokazali da je to neka referentna cijena koja se ustanovila u Republici Srpskoj – rekao je ekonomista Zoran Pavlović.
Dodao je da u Federaciji gdje nije bio toliki pritistak i potreba za novcem, nisu davali tako visoke kamate i zbog toga je uobičajeno bilo da kamata u Federaciji bude od 3 do 4 odsto, a u Republici Srpskoj između 5 i 6 odsto.
– U Ministarstvu finansija, kada žele da dođu do novca koga u tom momentu nemaju, a zbog političke situacije, išli na varijantu da dižu kamatu na obveznice i da na taj način budu sigurni da se prikupiti sredstva. Ono što se dešava, a to je da imate poziciju da potražujete novac, da pustite obvezice, a da ih niko ne kupi. A to je onda najveća nezgoda ili blam onoga koji želi da obveznice plasira na tržištu. Zbog toga je situacija takva da, Republika Srpska, vjerovatno zbog toga što s jedne strane ima manji privredni potencijal nego Federacija, što na neki način je i više zadužena po glavi stanovnika od Federacije, Ministarstvo finansija je zaključilo da mora ići sa većom kamatom da bi privukli sredstva ili obezbijedili sredstva za ono što treba da finansiraju u svom redovnom radu – objasnio je Pavlović
Dodao je da se “odomaćilo” to da je Republika Srpska u poziciji da plaća više, i kad ne bi to radila, vjerovatno ne bi bilo interesa u toj mjeri za plasman obveznica, a “oni neće da dođu u situaciju da im nedostajuća sredstva koja su pokušali da prikupe preko berze, ne budu uplaćena”.
Primjeri iz okruženja
Na primjer 25. marta održana je 60. aukcija obveznica Federacije BiH, a radi se o petogodišnjim obveznicama sa datumom dospijeća 26. marta 2030. godine. U sklopu 10 transakcija, metodom višestrukih cijena, upisano je ukupno 50.000 obveznica, po ponderisanoj prosječnoj prihvaćenoj cijeni 99,7927 uz kamatnu stopu 3,2455 posto, čime je za emitenta prikupljeno ukupno 49.896.390 KM.
S druge strane na primjer u Hrvatskoj građani su krajem februara i početkom marta mogli kupiti dvogodišnje državne obveznice, uz minimalni ulog od 500 eura i minimalnu kamatnu stopu 2,6 posto, a svi koji zadrže obveznice do dospijeća dobiće dodatnih 50 eura, bez obzira na visinu uplate.
Često se kao primjer navodi 2020. godina kada je Hrvatska emitovala evroobveznice s rokom dospijeća od 11 godina, sa kamatom od 1,5 odsto, dok su ove godine evroobveznice dospijeća 2037. godine izdane u ukupnom nominalnom iznosu od 2 milijarde evra uz godišnju kamatnu stopu od 3,25 odsto.
Da je veliko povjerenje investitora u Crnu Goru pokazalo se i danas. Uspjeli smo da po najpovoljnijim mogućim uslovima obezbijedimo novac na međunarodnom tržištu, da bi država vratila stare pozajmice od preko 800 miliona eura, koje ovoj Vladi stižu na naplatu do kraja 2025. godine – objavila je Vlada Crne Gore 25. marta.
Dodali su da je Ministarstvo finansija uspješno realizovalo emisiju državnih obveznica u iznosu od 850 miliona evra, s rokom dospijeća od 7 godina, po kamatnoj stopi od 4,875 odsto.
Preživljavanje
Komentarišući razliku u kamatama koje plaća Srpska sa ovim primjerima iz okruženja Pavlović je rekao: “Ako imate privrednu aktivnost koja donosi poreske prihode, koji su stabilni i sigurni, i ako niste u velikoj potrebi za novcem, onda dajete nižu kamatu, jer to u prevodu znači da ste na neki način u mogućnosti da preživite i bez tih para. Ne morate po svaku cijenu da platite takav neki iznos koji je veći nego što je uobičajeno”.
– Ali, pošto je politička situacija komplikovana u Republici Srpskoj, pošto investitori ne vole da finansiraju nijedan biznis koji ima rizik u sebi, bez obzira možda je to i Republika Srpska kao entitet, onda da bi bili sigurni u Ministarstvu finansija da će prikupiti potrebna sredstva, su između ostalog i zato išli na varijantu da daju veću kamatu nego što je ona uobičajena – rekao je on.
Dodao je i da su emitovane i štedne obveznice što je dalo neki rezultat.
– Republika Srpska traži sredstva za potrebe finansiranja svog rada, ali ne radi dovoljno na tome da se pokaže koliko i kako privreda može da se ojača, jer bez dobre privrede i prihoda po tom osnovu, direktnih poreza, a troškovi vam se nameću po osnovu raznih presuda, neracionalnog trošenja dolazite u poziciju da praktično se finansirate iz kredita, a to je jedna od najgorih varijanti. Kao kada biste ušli u finansiranje stana koju hoćete da kupite, a ostanete bez posla ili potrošite novac koji treba da platite kao ratu na odlazak za godišnji odmor – rekao je Pavlović.
Istakao je da je potreban ozbiljniji pristup finansiranju potreba budžeta.
– Osnov bilo koje ekonomije je smanjivanje troškova i nepotrebnih gubitaka koji su se očigledno pojavili sa tim presudama koje sada jako opterećuju budžet. Mislim da politika zaduživanja i vraćanja nije dobra u Republici Srpskoj – dodao je on.