Za par godina u BiH se može očekivati smanjenje udjela duga u BDP-u

 “Jedna o najvažnijih stvari trenutno je nivo javnog duga i kako upravljamo njime i prvo moram reći da u Bosni i Hercegovini nivo tog duga u odnosu na BDP nije zabrinjavajući i sa oko 40 posto ne predstavlja opasnost. Ipak, ne možemo samo po tom podatku suditi da li je zemlja u dobroj ili lošoj makroekonomskoj situaciji, ono što je važno je kako trošimo sredstva koja posuđujemo” – istakao je Petkov.

 

On je rakao da ako ih mudro investiramo prije ili kasnije ćemo doći do ekonomskog rasta u BiH, dug će biti servisiran a rast nastavljen, ali ako sredstva ne budu pravilno trošena dug se može početi gomilati i pitanje njegovog vraćanja će postati vrlo važno.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

 

Dodao je da je u Istraživačkom odjelu Međunarodnog monetarnog fonda trenutno u toku analiza i razmatranje najboljih načina za smanjenje duga, odnosno da li je najbolje odmah smanjiti troškove što je više moguće ili to uraditi postepeno u periodu od pet do 10 godina.

 

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

” Zbog načina na koji makroekonomija funkcioniše, ako su fiskalni multiplikatori jaki, u zemlji s malom i otvorenom ekonomijom koja ima valutni odbor – poput BiH, fiskalna politika je jaka i rezanjem troškova možete negativno pogoditi BDP mnogo više nego dug” – pojasnio je Petkov.

 

Naglasio je da moramo imati na umu da je toku velika globalna finansijska kriza, najveći pad ekonomije od Velike depresije 1929., i za nadati se da ćemo uskoro ugledati postepeni izlaz iz te krize.

 

“Ako se ostvare predviđanja, scenarij bi bio da se za par godina vratimo normalnom rastu. Za BiH kao zemlju u razvoju i tranzicijsku zemlju očekuje se prilično visoka stopa rasta, oko šest posto, mnogo više od “zrelih” zapadnih ekonomija. U tom slučaju možemo očekivati da udio duga u BDP-u s trenutnih 40 bude smanjen na oko 35 posto” – tvrdi Petkov.

 

Po njegovom mišljenju, jedan od najboljih primjera pravilnog trošenja sredstava za koja smo se zadužili u ovakvoj situaciji je izgradnja autocesta i ostale odgovarajuće infrastrukture.

 

“Povezivanje sa zemljema regije i šireg okruženja imalo bi veliki značaj i korist, a moglo bi stvoriti i dodatno potencijal za rast” – rekao je Petkov.

 

 

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije