Direktor Agencije za bankarstvo RS (ABRS) Srđan Šuput kaže da ta agencija nema ovlaštenja da se miješa u odnos banke i klijenta već da ona kontroliše poštovanje zakona. Smatra, ipak, da su banke zbog prijetnje sankcijama OFAC-a, ponegdje reagovale sa prevelikim strahom.
Šuput je, gostujući u emisiji Stav na K3 televiziji, komentarisao sankcije Kancelarije za kontrolu imovine stranaca (OFAC) američkog ministarstva finansija, zbog kojih su banke u RS ugasile račune pojedinim firmama i građanima
“Od marta mjeseca ove godine smo pod pritiskom američkih sankcija. OFAC je u BiH prisutan odavno, ali sada je pojačana pažnja, tj. vrsta tumačenja sankcija prema poslovnim bankama u BiH, da će, ako nastave da sarađuju sa licima i firmama koje se nalaze pod sankcijama, biti dovedene u situaciju da dođu na OFAC listu”.
Ponovio je raniji stav da bi za finansijski sektor RS i BiH bilo pogubno da bilo koja banka dođe na OFAC listu jer bi to značilo gašenje banke, a deponenti bi ostali bez novca.
“Sve i jedna banka je upoznata s tom činjenicom i tako se ponaša. S druge strane, Zakon o bankama je rekao da banka mora da procjenjuje rizik, a kada ga procijeni, mora da donese poslovnu odluku da li će nastaviti da radi ili neće. Mi kao regulator (Agencija za bankarstvo RS) gledamo da li je banka na dobar način procijenila taj rizik ili ne”.
Dejton i platni promet
“Po Dejtonskom sporazumu platni promet je dat u nadležnost Centralne banke BiH. Da li smo mogli unazad tridesetak godina da to mijenjamo? Jesmo. Da li je neko pokušavao? Vjerovatno jeste, ali nije uspjelo. Da smo neke stvari promijenili možda bi imali unutrašnji platni promet koji nije vezan za SWIFT”, kaže Šuput.
Pojasnio je ABRS ne može ništa da naredi niti da se miješa u raskid saradnje između banke i klijenta već može da kontroliše da li je raskid napravljen u skladu sa zakonskim propisima – Zakonom o bankama i Zakonom o obligacionom odnosima.
“Klijent, ako je nezadovoljan, on ima svoja prava zagarontavana Zakonom o obligacionim odnosima i ima pravo da traži pravdu sudskim putem”.
Šuput kaže da računi nisu ugašeni radnicima sankcionisanih firmi već kompanijama u kojima rade, te da račun ne može biti ugašen ako niste na listi sankcija.
“Banka je primila uplatu od lica (pravnog) koje je na sankcionoj listi, banka je procijenila da ne treba da uplati na tekuće račune radnicima platu i vratila taj novac, taj novac je sutradan uplaćen radnicima na tekuće račune”.
Otkriva da Agencija za bankarstvo, trenutno, povodom prijave pravnih i fizičkih lica zbog gašenja računa i nemogućnosti isplate plata, sprovodi kontrolu o čijim rezultatima će biti obaviještene sve strane.
Kaže da su sve banke koje imaju korespodentne račune (platni promet sa inostranstvom) potpisale da će primjenjivati i listu sankcija OFAC-a.
“Ako to ne uradi banka rizikuje da bude isključena iz međunarodnog platnog prometa. To je znači da je mrtva”, objašnjava direktor ABRS ali zaključuje:
“Postoje neke stvari koje banke rade previše u strahu, ali to je stvar procjene rizika. Iskreno, mislim, ako se neke geopolitičke stvari poredaju, te vrste pritisaka (prema bankama) će splasnuti”.